Medicinske sestre i babice neumorno rade za dobrobit javnog zdravlja ne samo u doba pandemije već svakodnevno, a omogućiti im da mogu raditi u punom kapacitetu je veliki korak ka univerzalnom zdravstvenom osiguranju. Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja je „Podrška medicinskim sestrama i babicama”, a ISO u svojoj kolekciji već ima međunarodne standarde koji mogu pomoći u ostvarenju tog cilja.

Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization - WHO), edukacija medicinskih sestara i babica prema međunarodnim standardima ima ekonomskog smisla. Poboljšanje zdravlja, promovisanje rodne ravnopravnosti i podrška finansijskoj snazi ekonomije samo su neke od prednosti funkcionalnog zdravstvenog sistema u kojem medicinske sestre i babice mogu raditi u punom kapacitetu.

I dok  se Svjetski dan zdravlja obilježava pod tim motom, ISO je upravo odobrio projekt za izradu Međunarodnog sporazuma s radionice (International Workshop Agreement - IWA) koji je namijenjen poboljšanju kvaliteta nastave u kliničkom okruženju za zdravstvene radnike.

Usmjeren prvenstveno na medicinske sestre i babice, budući IWA 35, Kvalitet nastave u kliničkom okruženju za zdravstvene radnike - Zahtjevi, ponudit će globalni pristup  osiguranju kvaliteta nastave u kliničkom okruženju za pripravnike koji se obučavaju za rad u zdravstvenim ustanovama širom svijeta.

Sally Swingewood, sazivačica ISO-ove radne grupe koja izrađuje ovaj dokument, rekla je da u mnogim zemljama sestre i babice čine 50% zdravstvene radne snage. Ta činjenica, u kombinaciji s globalnim nedostatkom zdravstvenih radnika, pokazuje da postoji ogromna potreba za kvalifikovanim osobljem sa širokim kliničkim iskustvom, koje je dobro obučeno da se prilagodi širokom rasponu potreba.

„Mnogo je toga učinjeno proteklih godina kako bi se poboljšala obuka medicinskih sestara u akademskom okruženju, međutim isti nivo pažnje nije dat obuci u kliničkoj praksi”, prokomentarisala je ona. „Ipak, s povećanjem migracije i mobilnosti, sve je veća potražnja i za zdravstvenim radnicima koji će se baviti širim spektrom slučajeva u različitim okruženjima. Dakle, efikasna klinička praksa je od ključne važnosti. Neke zemlje imaju smjernice na nacionalnom nivou o tome kako procijeniti kliničku praksu, a kod nekih takve smjernice uopće ne postoje, otuda potreba za globalno usklađenim standardom u ovoj oblasti.”

Također je u fazi izrade još jedan ISO standard koji ima za cilj da s upravljačkog nivoa podrži medicinske sestre i babice. Budući standard ISO 22956, Upravljanje zdravstvenim organizacijama - Smjernice za osoblje orijentisano na pacijenta, ima za cilj da pomogne zdravstvenim organizacijama da na najbolji način razmotre kapacitete radne snage i osiguraju resurse u odnosu na potrebe pacijenta.

Za izradu tog standarda odgovoran je ISO-ov tehnički komitet ISO TC 304, Upravljanje zdravstvenim organizacijama, čiji sekretarijat vodi ANSI, članica ISO-a iz SAD-a. Dr. Veronica Muzquiz Edwards, predsjedavajuća ovog tehničkog komiteta, kaže: „ Proglašena je globalna pandemija COVID-19 i svijet se s velikim poštovanjem i zahvalnošću odnosi prema medicinskim sestrama i babicama koje se u ovom trenutku nesebično fokusiraju na  brigu o pacijentima. Ovaj standard prepoznaje da medicinskim sestrama i babicama treba pružiti adekvatnu podršku i resurse kako bi bile što efikasnije i kako bi ovaj pristup gdje je osoblje fokusirano na pacijenta mogao pozitivno utjecati na sigurnost i kvalitet njihove njege.”

Svi koji su zainteresovani da se uključe u razvoj ovog standarda trebaju se obratiti Institutu za standardizaciju Bosne i Hercegovine.

Kada budu objavljena, oba ova dokumenta će se pridružiti stotinama drugih ISO međunarodnih standarda za zdravstvenu zaštitu.