OSNOVNA STUDIJA O IMPLEMENTACIJI BIM METODE
U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod

Ova osnovna studija izrađena je u okviru implementacije partnerskog projekta Republike Češke i UNDP-a  „Podrška implementaciji BIM-a u Bosni i Hercegovini“ te predstavlja polaznu točku za identifikaciju ključnih pitanja vezanih za BIM, a koja treba riješiti, te koraka/mjera koje treba poduzeti kako bi se obezbijedili potrebni uvjeti i okruženje za naprednu primjenu BIM metode u BiH.

Cilj osnovne studije je upoznati se s trenutnim statusom i dati cjelovitiju sliku upotrebe BIM metode u BiH, uključujući opis mogućih značajnijih prepreka za uvođenje BIM metode na nacionalnoj razini.

Osnovna studija razvijena je na temelju doprinosa stručnog projektnog tima BiH, uzimajući u obzir preporuke čeških stručnjaka.

2. Osnovne informacije o BIM metodi

BIM je izvorno skraćenica od engleskog izraza "Building Information Modeling".

BIM je proces razvoja projekata iz područja građevinskog sektora kroz razvoj virtualnog trodimenzionalnog informacijskog modela objekta, s naglaskom na suradnji svih sudionika u procesu.

BIM nije samo model (oblik baze podataka), BIM je proces koji koristi BIM model za razmjenu i dijeljenje informacija i upravljanje istim. BIM prati object, slijedeći sve faze, od idejnog rješenja, do održavanja i upravljanja nakon izgradnje. BIM je postao sadašnjost i jedini je način da se ide u korak s vremenom, konkurencijom i zahtjevima tržišta.

Međutim, istraživanje provedeno na razini građevinske industrije pokazalo je da postoje sistemski nedostaci povezani s razinom suradnje tijekom provedbe projekta, praćeni nedovoljnim ulaganjem u tehnologiju, istraživanje i razvoj i lošim upravljanjem informacijama. Zbog toga se građevinski projekti, u koje novac ulaže javni i privatni sektor, realiziraju se s većim financijskim rizicima, a najčešće se zbog promjena u predviđenim rješenjima prekoračuju rokovi i troši više sredstava nego što je planirano. Pored toga, građevinski sektor je identificiran kao jedno od najmanje digitaliziranih područja privrede, što se također smatra glavnim uzrokom njegove stagnacije.

Globalno se BIM smatra modernim pristupom projektiranju, izgradnji i održavanju objekata, a može se definirati kao skup međusobno povezanih konvencija, procesa i tehnologija koji generiraju metodologiju za upravljanje cijelim projektom objekta, ali i skup pratećih podataka o projektu u digitalnoj formi tijekom cijelog životnog ciklusa zgrada.

Europska unija prepoznala je potencijal BIM-a za poticanje inovacija i digitalizacije u građevinskoj industriji pa Direktiva o javnim nabavama EU (2014/24 / EU) kaže kako za ugovorene javne radove, uključujući projektiranje, države članice mogu zahtijevati upotrebu specifičnih elektroničkih alata poput BIM-a. Istovremeno, „Industrijska Agenda (Industrial Agenda)“ EU predviđa kako će BIM tehnologija i promjene koje ona uvodi najvjerojatnije imati najveći utjecaj ne samo na građevinski sektor već i na inženjering u njemu.

3. Glavne prednosti upotrebe BIM metode

BIM omogućuje značajan rast produktivnosti, precizniju i detaljniju analizu projekta, kvalitetnu suradnju, brze promjene, rano otkrivanje problema i niz drugih pogodnosti koje osiguravaju brži povrat ulaganja.

Prijelaz na BIM povezan je s promjenom trenutnih procesa. Prvo područje promjene odnosi se na komunikaciju, prijenos i dijeljenje podataka. Drugo područje promjene je uvođenje novih tehnologija koje omogućuju kreiranje, korištenje BIM modela i učinkovito promoviranje promjena u komunikaciji i procesima kroz životni ciklus zgrade. Treće važno područje je doprinos BIM-a održivoj gradnji i ukupnoj kvaliteti zgrada.

U procesu implementacije BIM-a očekuje se kako će spomenute promjene u procesu rada, koje podrazumijevaju kontinuiranu suradnju svih sudionika u procesu projektiranja  i izgradnje na 3D modelu s alfanumeričkim informacijama povezanim s elementima u modelu, omogućiti uštedu zbog manjih pogrešaka na gradilištima, izbjegavanja nesuglasica, dokumentacije koja omogućuje lakše praćenje svih promjena u procesu projektiranja, lakšu financijsku analizu vezanu za proces gradnje, pojednostavljenje postupka izdavanja dozvola i bolje praćenje vijeka trajanja zgrade i ulaganja u njeno održavanje, kao i ulaganje u javne projekte koji se prate putem BIM-a, te veću tržišnu konkurentnost.

Bosna i Hercegovina bi primjenom BIM metode, koja je standard u velikom broju zemalja, postala konkurentna sa zemljama u kojima je to već zakonski uređeno. Posebni primjeri uključuju Veliku Britaniju, gdje je od 1.4.2016. za sve javne investicije obvezna primjena takozvanih BIM nivo21 načina rada. Ovaj program omogućio je britanskoj ekonomiji uštedu značajne količine novca namijenjenog financiranju takvih investicija i pozicionirao je Veliku Britaniju na jedno od vodećih mjesta na globalnom građevinskom tržištu.

Sličan princip uvode i druge zemlje Europske unije s obvezom primjene do kraja 2020. Na globalnoj razini Singapur, Južna Koreja, kao i skandinavske zemlje prednjače u primjeni BIM-a; u Švedskoj i Norveškoj BIM ovu tehnologiju već godinama koriste javne institucije za implementaciju projekata kroz sustav javnih nabava.[1]

4. Opis trenutnog stanja upotrebe i implementacije BIM metode u Bosni i Hercegovini

a)    Opće

Javna uprava u Bosni i Hercegovini (BiH) podijeljena je na državnoj i entitetskim razinama, BiH ima tri predsjednika (predsjednika i dva člana predsjedništva) i Vijeće ministara na državnoj razini, kao što su: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo obrane, Ministarstvo financija i trezora , Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo komunikacija i prometa, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvo civilnih poslova. Sva ostala ministarstva su na razini entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska. Budući da se Federacija BiH sastoji od 10 županija (regija s vlastitom upravom), Federacija BiH ima federalnu vladu i kantonalne vlade. Također, Republika Srpska ima svoju vladu. Naprimjer, ukupno postoji 12 ministarstava za prostorno planiranje u Bosni i Hercegovini.

Još uvijek nisu uspostavljene „komore inženjera i arhitekata“na državnoj ili entitetskoj razini.

Licencirani inženjeri i tvrtke vezani su zakonom u Republici Srpskoj te u samo dva kantona u Federaciji BiH: Unsko-sanska županija i Bosansko-podrinjska županija Goražde. 

U procesu ulaganja u izgradnju postoji mnogo sudionika koji su iz različitih razloga zainteresirani za uvođenje BIM metode, kao što su:

-       Javna uprava (ministarstva, zavodi, općine),

-       privatni sektor (projektne i građevinske tvrtke),

-       NVO sektor ("BIM savez" i druga profesionalna udruženja).

U aktere koji se fokusiraju na primjenu BIM metode u Bosni i Hercegovini, kao i promociju njenih prednosti, uključene su državne škole, privatne škole i sveučilišta.

U BiH, osim pojedinačnih istraživanja i razmjene znanja između pojedinaca ili tvrtka, nije bilo strukturiranog i organiziranog vođenja bilo kakvog dijaloga o BIM metodi do sredine 2016. godine, kada je inicijativom nekoliko uglavnom projeknih građevinskih tvrtka formiran "BIM Alijansa", te je krenulo širenje informacija i prijenos znanja na druge subjekte koji su uključeni u građevinski sektor - organiziranjem seminara i konferencija, kao kroz primjere dobre prakse u vidu predstavljanja projekata pojedinih tvrtka, pokretanja osnovnih obuka za upotrebu određenih softverskih paketa u području BIM-a, kao i dijaloga s obrazovnim institucijama u BiH i uspostavljanja međunarodnih i regionalnih kontakata sa sličnim udruženjima,što su bile aktivnosti u periodu do 2020.

Trenutno BIM u Bosni i Hercegovini još uvijek nije prepoznat u zakonskim i podzakonskim aktima (iako je država, kao potencijalni kandidat za EU, obvezna transponirati EU direktive u svoje zakone i podzakonske akte) i do sada nije pokrenuta međuresorna rasprava na ovu temu. Postupak javnih nabava u građevinarstvu omogućuje upotrebu BIM-a na tenderima u kojima je odlučujući kriterij "najniža cijena s tehnički zadovoljavajućom ponudom", npr. gdje je CAD crtež i dalje glavni dio projekta. Provedbu projekta karakterizira nedostatak upravljanja informacijama, suradnje i koordinacije između naručitelja usluga (posebno kada je riječ o javnom sektoru) i projektanata (u fazi projektiranja) ili izvođača (u fazi izgradnje), što uzrokuje različite vrste pogrešaka.

Bilo je jako malo javnih nabava sa zahtjevom za neku vrstu implementacije BIM-a od strane investitora (vlasnika). Agencija za javne nabave, je prihvatila da zahtjevi budu navedeni u pozivu za dostavu prijedloga projekata, kao što je naprimjer najveći infrastrukturni projekt u BiH - Autoput na koridoru Vc ili javna nabava za upravnu zgradu sarajevskog aerodroma, kao i proširenje objekta MUP-a u Kantonu Sarajevo.

Ne postoji nadzor, tj. upitno je na koji način naručitelj (investitor), ukoliko nema svoju adekvatno obučenu infrastrukturu,koji može kontrolirati dostavljenu projektnu dokumentaciju i utjecati na njenu kvalitetu, tj. zahtijevati od izvođača da se iste pridržava tijekom gradnje. Međutim, trenutno je nepoznato u kojoj su mjeri obrasci izraženi kroz „Plan realiziranja BIM “ usvojeni u procesu projektiranja navedenih projekata.

Na kraju, treba napomenuti i da uvođenje BIM tehnologije podrazumijeva kvalitetnu internetsku povezanost za moguću brzu razmjenu podataka između sudionika u projektu, što u BiH trenutno nije na dovoljnoj razini, no očekuju se promjene u IT podršci.

b)    Standardizacija

Od 2016. godine vidljivo je postupno usvajanje ISO i EN standarda za BIM u BiH. Institut za standardizaciju BiH kroz rad Tehničkog komiteta BAS/TC 21 prati rad europskih i međunarodnih komiteta za standardizaciju za BIM (CEN TC 442 i ISO/TC5/SC 13), te je preuzeo ili se priprema za preuzimanje europskih i međunarodnih BIM standarda metodom prijevoda, kako slijedi:

Međutim, primjena ovih standarda također zahtijeva razradu upotrebe, tj. kako bi se stvorili primjeri njihove primjene u suvremenoj praksi, smjernice itd., potrebno je riješiti strukture podataka, format i sadržaj potrebnih podataka itd.

Na europskoj razini tek započinje priprema vodiča ili smjernica za upotrebu i implementaciju BIM standarda. Trenutno su u pripremi smjernice za EN ISO 29481-1 i EN ISO 29481-2, a početkom juna 2020. godine izdane su smjernice za primjenu EN ISO 19650-1 i EN 19650-2 u Europi (CEN / TR 17439: 2020) koje se mogu koristiti za pružanje najboljih odgovora o upravljanju informacijama u svakom projektu. Ove smjernice još nisu objavljene u BiH i ne postoje druge smjernice u vezi s primjenom BIM standarda, a do sada nije poduzeta inicijativa za izradu takvih vodiča(smjernica), niti je komentiran sadržaj BIM standarda na nacionalnoj razini.

b)    Obrazovanje (edukacija)

Obrazovne institucije u BiH počele su reagirati na novi trend BIM-a. Neke srednje škole i sveučilišta pokušavaju uvesti BIM u svoje nastavne planove i programe, ali se suočavaju s nizom problema poput složenosti obrazovnih institucija, kompetencija osoblja itd.

Istraživanje pokazuje kako u visokom obrazovanju u BiH postoji viša razina informacija o BIM-u u odnosu na srednjoškolske ustanove u BiH. Postoje pojedinačni primjeri suradnje visokoškolskih ustanova s tvrtkama koje se bave razvojem softvera vezanog za BIM tehnologiju. Također, neki od BIM softver su u upotrebi tijekom pripreme studija, završnih radova ili magistarskih teza iz stručnih predmeta, građevinarstva i arhitektonske orijentacije građevinskih profesija, a nastavno osoblje i studenti, prvenstveno studenti magistarskih studija, su više ili manje upoznati s samim BIM softverom. Može se primijetiti kako se znanje o BIM-u uglavnom odnosi na "informacijski model o objektu".

Analiza programa stručnih predmeta na fakultetima koji obrazuju kadar inženjera arhitekture, građevine i geodezije pokazala je kako studenti u okviru predispitnih i ispitnih obaveza uglavnom rade zadatke koji se odnose na određeno područje, odnosno na jedan određeni predmet. Postoje pojedinačni primjeri usklađivanja tehničkih rješenja iz različitih područja građevine ili različitih predmeta, a koji su vezani jednim projektom. Međutim, čak i takvi pozitivni primjeri idu samo u jednom smjeru (npr. povezivanje godišnjih zadataka iz različitih područja građevine, koji su u stvarnom građevinskom sektoru, različite faze u građevinskom projektu).

Istovremeno, istraživanje pokazuje kako u nastavnim planovima i programima ne postoji sistemsko rješenje koje bi tijekom školovanja na fakultetu obrazovalo studente, o povezivanju različitih faza građevinskih projekata. Također, postoji neusklađenost između predmeta informacionih znanosti i potreba vezanih za poznavanje BIM softvera, kao alata za primjenu u projektnim zadacima iz stručnih predmeta na fakultetima.

Organizacija cjeloživotnih tečajeva suočava se s nizom prepreka kao što su nepostojanje ili znatno manja zastupljenost u srednjem, višem stručnom ili akademskom obrazovanju. Naime, uvriježeno je mišljenje da po završetku formalnog obrazovanja pojedinaca obrazovanje prestaje. U prilog tome govori činjenica da za dobivanje, obnavljanje i/ili održavanje licenci u BiH nisu potrebni dokazi o pohađanju dodatnih vrsta obrazovanja, obuke, pohađanju seminara itd. kao što je slučaj u zemljama regije ili mnogim razvijenim zemljama.

Ne postoji zakonski okvir kojim bi se kompetencije stečene uspješnim završetkom tečaja cjeloživotnog učenja mogle formalizirati u smislu odgovarajućeg broja ECTS-a (Europskog sustava prijenosa bodova) ili odgovarajućih bodova usporedivih s istim u formalnom obrazovnom sustavu. Stoga za pojedinca iz prakse (inženjera ili tehničara) u BiH ne postoji obaveza pohađanja tečaja cjeloživotnog učenja.

BIM se također ogleda u organizaciji cjeloživotnog učenja i rastućoj stručnosti savjetodavnih i projektantskih tvrtka koje pomažu u primjeni BIM-a. Imperativ za bh. tvrtke je edukacija i usvajanje novih poslovnih modela prilagođenih digitalnoj arhitekturi i konstrukciji (prije svega su važne promjene u tehnologiji i procesima).Vezano uz to, treba se napomenuti kako je istraživanje stručne javnosti u BiH pokazalo da su korisnici BIM-a uglavnom građevinski biroi i inženjeri koji individualno rade na projektima za strana tržišta i/ili strani ulagači u BiH koji su započeli rad u BIM-u i ponudili „učenje kroz rad" (learning-by-doing) obuke za svoje zaposlene u interno organiziranim procesima obuke. Upotreba CAD softvera česta je u domaćoj inženjerskoj praksi. Korak naprijed napravila je tvrtka koja je formirala "Walter BIM akademiju", kojoj su mogli pristupiti studenti koji u to vrijeme nisu bili zaposleni i koji su nudili obuku u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru.

Djelomičnom primjenom BIM alata, u početku uglavnom od strane arhitektonskih ureda, a kasnije uključivanjem projektanata na polju građevine te instalacija u građevinarstvu, bilo je moguće formirati vrlo složen tim koji će raditi na BIM principu. Ova iskustva i znanja implementirana su u privatne investicije u obliku tržnih centara i objekata za kolektivno stanovanje, dok su u građevinarstvu, u infrastrukturnim projektima vidljivi interesi za primjenu BIM-a, a presedan predstavlja prvi natječaj “Autocesta FBiH” koji su u tom trenutku postali pionirski potez u praksi u zemljama bivše Jugoslavije, čak i prije Slovenije i Hrvatske, koje su članice EU.

c)    Povezanost sa zemljišnim knjigama i katastrom

Procesi europskih integracija su ispred Bosne i Hercegovine, a jedna od njenih obveza sigurno će biti usklađivanje lokalnog zakonodavstva s INSPIRE direktivom (Direktiva 2007/2 / EC o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici - INSPIRE). Stoga je došlo vrijeme da počnemo razmišljati, stvarati i zakonski regulirati potrebno okruženje, u skladu s pozitivnim iskustvima, tj. najboljom praksom, iz europskih zemalja i zemalja regije.

Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Federacije Bosne i Hercegovine (FGA) započela je s aktivnostima na polju infrastrukture prostornih podataka (SDI) koje su u njezinoj nadležnosti. S obzirom na sve složenosti načina organizacije Federacija Bosne i Hercegovine, izražena je potreba za koordinacijom s drugim institucijama vlasti, posebno s institucijama nadležnim za zemljišnu upravu (Ministarstvo pravde, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo prostornog uređenja i Ministarstvo okoliša).

U sklopu Projekta registracije zemljišnta koji se financira od zajma Svjetske banke, aktivna suradnja i koordinacija između FGA i Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine odigrali su ogromnu ulogu u kvalitetnom završetku Projekta. Jedan od važnih rezultata Projekta je izrada IT/IM strategije za zemljišnu upravu Federacije Bosne i Hercegovine, koja predstavlja jedan od dokumenata u osnovi SDI-a Federacije Bosne i Hercegovine.

Potrebno je nastaviti aktivnu suradnju između nadležnih institucija radi stvaranja strategije SDI i implementacije SDI (kao ustanove) same po sebi, posebno kada započinje izrada zakona. Dobar primjer za nas su europska i regionalna iskustva, koja su se već djelomično materijalizirala organizacijom okruglog stola pod nazivom "Infrastruktura prostornih podataka u Federaciji Bosne i Hercegovine", gdje je SDI strategija prepoznata kao prijeko potrebana u razvoju integriranih prostornih podataka sustava i kao temelj za cjelokupni ekonomski i socijalni razvoj Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema istraživanju koje je u ime Općine Ilidža, Kanton Sarajevo, uradila Elma Kurt:

"Kako EU želi postići laku dostupnost prostornih podataka, Europska statistička organizacija EUROSTAT predlaže uvođenje GIS tehnologije. Pojavom GIS-a poboljšava se mogućnost upravljanja prostornim podacima, a zasniva se na bržem i lakšem pribavljanju informacija  i moguće je raditi na poboljšanju ekonomskog i socijalnog razvoja svih članica EU, kao i zemalja u procesu pristupanja. Ono što trenutno predstavlja problem je to što se veliki broj geodetskih i drugih grafičkih baza (sa statističkom podjelom) koristi se u analognom ili rasterskom negeoreferenciranom obliku. Kako bi bili prikladni za učinkovitu upotrebu u GIS-u, moraju proći postupak vektorizacije. Dakle, geodetske baze (katastarski planovi, ortofoto i drugi) s umreženom statističkom podjelom u osnovi predstavljaju grafičku bazu podataka prostornih podataka službenih evidencija i registara. Uvođenje GIS-a, odnosno digitalnih prezentacija geoprostornih podataka, nudi poboljšanje u organizaciji i upravljanju prostornim podacima, kako bi se donijele bolje odluke te brži i lakši pristup informacijama. GIS je važan alat za rješavanje problema koji zahtijevaju manipulaciju i analizu geografskih podataka, ali njegov uspjeh prvenstveno ovisi o dostupnosti podataka, institucionalnoj i političkoj podršci potrebnoj za njegovo uspostavljanje te mogućnostima i iskustvima onih koji ga koriste. "

d)    Digitalni podaci u procesu

Prema trenutno važećim zakonima izdavanje dozvole za građenje objekata zahtijeva dostavljanje odgovarajuće dokumentacije, glavni projekt objekta, preciziran pojedinim županijskim ili federalnim propisima ili propisima Republike Srpske.

Nevezano za propis koji se primjenjuje, traži se glavni projekt koji je uvezan u papirnatom obliku (2D nacrti) i bez obzira na manje razlike u definiranju sadržaja ove dokumentacije, uglavnom se radi o dokumentima koji nisu u digitalnoj formi.

Pojedini investitori, bez zakonske obveze, traže dokumentaciju i u digitalnoj formi, tako da se uz uvezani projekt dostavlja i CD ili memorijski stik s traženim datotekama.

U tim slučajevima, datoteke koje pokazuju grafički prikaz građevine isporučuju se u formatu .pdf (Adobe Acrobat) ili .dwf (ACAD viewer). Na poseban zahtjev isporučuju se i otvorene grafičke datoteke kao .dwg (ACAD). Pretpostavlja se da su nacrti rađeni u CAD okruženju.

Ostale, tekstualne datoteke koje sadrže opće podatke o projektu i projektantu, obično se daju u .pdf  ili .jpg (bilo koji čitač za digitalne fotografije) formatu.

Tekstualne datoteke koje sadrže tehnički opis, predmjer radova i troškovnik mogu se dati također u .pdf (Adobe Acrobat) formatu ili ako se dostavljaju kao otvorene datoteke obično su u .docx (MS Word) ili .dxfx (MS Excel) formatu.

Pregled trenutne situacije na polju arhitekture, inženjerstva i građevine (AEC) u BiH pokazuje kako je raširena i uobičajena upotreba softvera kao što su GIS, AutoCAD i CutCad i slično, kao i u vrlo rijetkim slučajevima upotrebljavaju se BIM-om podržanih softvera Revit (uglavnom), Allplan i Archicad.

Trenutno stanje dokumentacije u Bosni i Hercegovini je na toj razini. Otprilike, akteri u procesu izgradnje na razini informatičkog obrazovanja savladali su ovaj proces. Ovo uključuje poznavanje ACAD alata, MS Officea, Adobe Acrobata, alata za digitalno gledanje fotografija...

U posljednje vrijeme postoje zahtjevi za primjenu BIM tehnologijeod strane investitora, što podrazumijeva razvoj BIM modela na osnovu glavnog projekta pripremljenog u 2D obliku.

Za plasiranje proizvoda na inozemno tržište i za njihovu konkurentnost uočena je potreba da se dostupni katalozi i "biblioteke" dostupni na web stranici dopune BIM modelima. Proizvođači građevinskog materijala u BiH spontano stvaraju pojedinačne biblioteke elemenata. Neki proizvođači već imaju takve biblioteke i kataloge na svojim web-stranicama, ali uglavnom stvaraju samo djelomične podatke, često namijenjene samo odabranim SW alatima.

Također se razvijaju softverska rješenja za prezentaciju, naprimjer, komadnog namještaja na način koji koristi „proširenu stvarnost”.

Informatičko obrazovanje o primjeni BIM tehnologije je u procesu razvoja. Budući kako su zahtjevi tenderske dokumentacije u postupku javne nabave bili angažiranje BIM savjetnika s određenim kvalifikacijama, u tu svrhu bilo je potrebno angažirati tvrtku koja nije s područja Bosne i Hercegovine.

Inicijativa preko Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je 2019. pokrenula ambiciozni projekt digitalizacije bh društva u jednom od svojih segmenata, bavila se i građevinskim sektorom i trebala bi provjeriti koji su rezultati ili smjernice do sada usvojeni i na koji način takve ili druge inicijative bez jasnih zakonskih propisa nameću ulaganja u opremu, znanja i vještine potrebne kako bi se pripremljena projektna dokumentacija na najbolji način primijenila u procesu izgradnje objekata.

Inicijative poput "Pametnog grada", koje financira UNDP, a podržalo je Gradsko vijeće, realizirane u Sarajevu 2019/20 godine, a koje se sada proširuju i na druge gradove u BiH, bit će prilika za financijsku podršku inicijativama o primjeni nekih od BIM tehnologija  u okviru određenih projekata.

5. Identifikacija glavnih neriješenih problema i mogućih prepreka

Na osnovu gore navedenog identificirani su sljedeći glavni problemi koji su utjecali na primjenu BIM metode u BiH.

-       Fragmentirani sustav državne uprave u BiH koji sprečava uspostavljanje zajedničkih pravila i horizontalno usvajanje BIM metode na svim državnim i entitetskim razinama vlasti,

-       nepostojanje pravnog okvira za implementaciju BIM metode,

-       nedostatak upravljanja informacijama, suradnje i koordinacije između javnih klijenata,

-       nedostatak svijesti i informacija o tome kakve ishode i koristi donosi BIM metoda,

-       nedostatak cjelovitih informacija o trenutnom stanju u području digitalizacije podataka potrebnih za implementaciju BIM metode,

-       nedostaje potrebna standardizacija (normativna pitanja),

-       potrebno je dodatno obrazovanje (obrazovna pitanja),

-       nedovoljno tehničko znanje o BIM metodi, posebno u pogledu upotrebe poslovnih procesa, upotrebe podataka u daljnjim procesima, percepcije čemu BIM modeli služe itd.,

-       nepoznavanje prednosti BIM metode,

-       otpor uvođenju novih metoda.

Istaknute slabosti daju naznaku da je intenzivna obuka i povećanje svijesti o BIM-u i njegovim prednostima prvi korak ka poboljšanju i razvoju u pogledu primjene BIM metode u BiH. To bi moglo biti podržano obukom javne uprave koja bi bila sposobna ne samo za procjenu projektne dokumentacije obrađene BIM metodom, već bi mogla zahtijevati i učinkovitu upotrebu BIM metode u javnim nabavama i ugovorima o ulaganju. To bi moglo dovesti do poboljšanja ukupne situacije ne samo u pogledu dokumentacije i upravljanja, već i do financijske uštede.

Pristupi primjeni BIM-a u europskim zemljama razlikuju se u skladu s lokalnim uvjetima, međutim cijeli proces implementacije BIM-a na nacionalnoj razini trebao bi slijediti najbolje svjetske prakse. Usklađivanje mjera strategije za uklanjanje prepreka uvođenju BIM-a sa zemljama u okruženju i korištenje njihovih iskustava olakšalo bi i ubrzalo uvođenje ove metode iu BiH.

Budući kako BIM metoda još uvijek nije prepoznata u zakonodavstvu BiH, ne postoji koordinacija i komunikacija između nadležnih ministarstava, profesionalnih organizacija i komercijalnog sektora, a postupci u građevinskoj industriji i dalje slijede konvencionalne metode projektiranja-izrade-ponude, te nadležne institucije u BiH moraju ubrzati učinkovito uvođenje BIM metode i odgovorno i aktivno pristupiti primjeni BIM metode u građevinskom sektoru te zakonski podržati njezinu upotrebu. To bi trebalo izvesti primjenom koncepta uvođenja BIM-a koji bi služio za određivanje pojedinačnih kontinuiranih i koherentnih koraka i omogućio bi upotrebu BIM metoda što je prije moguće, iako samo u odabranim područjima. Koncept bi omogućio relevantnim sudionicima (projektantima, ulagačima, građevinskim tvrtkama, inženjerima itd.) da prate proces i budu spremni za daljnje korake.

6. Glavna područja od interesa za implementaciju BIM metode

Uzimajući u obzir fragmentaciju državne uprave u BiH i nemogućnost donošenja jasnog i jednoobraznog zaključka, čini se realnim podržati sljedeće:

-       obrazovanje, tj. uključivanje BIM-a u nastavne planove i programe akademskog obrazovanja omogućujući studentima upoznavanje s konceptom BIM-a i stjecanje nekih osnovnih vještina, što je od najveće važnosti za primjenu BIM-a na nacionalnoj razini te dugotrajno obrazovanje inženjera i tehničara,

-       digitalizacija podataka,

-       usvajanje odgovarajuće strategije za uvođenje i formuliranje odgovarajućih norma, pravila i propisa koji reguliraju uvođenje BIM-a, usvajanje i primjena europskih i međunarodnih standarda i specifikacija zbog šireg prihvaćanja iste metodologije, mogućnosti izrade ugovora s istom terminologijom i rad u digitaliziranom okruženju,

-       povećanje razine svijesti poslovnih subjekata u prvoj fazi kako bi se povećala razina informiranosti, povjerenje u novu metodu, pokazale prednosti BIM metode i motiviralo čitav AEC sektor u BiH da implementira BIM.

a)    Obrazovanje

Primjena BIM metodologije u građevinskoj praksi, kako u Bosni i Hercegovini tako i općenito,  između ostalog  je uvjetovana razinom obrazovanja potencijalnih korisnika.

Socijalno-ekonomska situacija, mentalitet, pravna neuvjetovanost za dodatnim edukacijama, kako bi se dobile ili produžile profesionalne licence, činjenica da Bosna i Hercegovina nije članica EU, kao i drugi faktori, dovode za posljedicu da većina osoba zaposlenih u građevinskom sektoru BiH ostaje na razini educiranosti, koja je stečena prethodnim formalnim obrazovanjem. Istovremeno, u graditeljstvu na globalnoj razini događa se organizacijski i tehnološki napredak, kojem, između ostalog doprinose standardi i Direktive EU vezane za primjenu BIM pristupa u građevinskim projektima. Jedna od značajnih posljedica navedenog je da za strateške infrastrukturne građevinske projekte u BiH, domaće građevinske firme nisu konkurentne u odnosu na inozemne, koje su u mogućnosti realizirati projekte BIM pristupom. Stoga je od najveće važnosti za promjenu sustava projektiranja u građevinarstvu Bosne i Hercegovine uključivanje obrazovnih institucija svih razina.

Dakle, za uspješnu implementaciju BIM metodologije u praksi potrebno je uključiti:

- srednjoškolsko obrazovanja,

- visoko obrazovanje,

- inženjere iz prakse.

Pored navedenih konvencionalnih načina edukacije, organiziranih od strane relevantnih obrazovnih institucija, potrebno je obratiti pažnju i na činjenicu kako u suvremenom društvu, osobito mlađoj populaciji pogoduje informiranost, ali i prihvaćanje novih znanja, putem društvenih mreža. U tom smislu, poželjno je ispratiti trend promoviranjem prednosti primjene BIM metodologije s kratkim prezentacijama, vodičima, koji bi bili prisutni na društvenim mrežama, YouTube i sl.

           i)        Obrazovanje–srednja škola

Aktivnost uvođenja BIM metodologije na razini srednjoškolskog obrazovanja treba realizirati sustavno, počevši od suradnje s ministarstvima obrazovanja Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, nadležnim kantonalnim ministarstvima i koordinacijom s agencijama nadležnim za srednjoškolsko obrazovanje, kao i ministarstvima nadležnim za područje objekta.

Zbog složenosti uređenja institucija koje imaju nadležnosti u različitim domenama za sustav srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini i nedostatka javne baze podataka o koordiniranim aktivnostima istih, neophodno je uraditi detaljniju metodologiju pristupa svim nadležnim institucijama, organiziranjem njihovih informacija o važnosti srednjoškolskog obrazovanja, analiza relevantnih nastavnih planova i programa građevinskih i ostalih tehničkih škola (s napomenom o nedostatku jedinstvenog nastavnog plana i programa profila građevinskih, arhitektonskih i geodetskih tehničara i tehničara koji sudjeluju u izgradnji sektora na razini BiH), fokusirajući se na koordinirani rad i međusobnu suradnju u predmetima koji se bave mehanikom tla, građevinskim materijalima, projektom konstrukcije, organizacijom i tehnologijom gradnje, računalnim aplikacijama itd.

Naglasak bi trebao biti na IT subjektima kako bi im izlazne kompetencije tehničara omogućile sposobnost modeliranja odgovarajućih tehničkih i funkcionalnih sklopova u BIM softveru.

U ovom kontekstu, odgovarajuće rješenje bila bi izrada pilot projekta s konzorcijem od tima nastavnog osoblja srednjih građevinskih škola iz Češke, dva tima nastavnog osoblja građevinskih škola u BiH (u kojima bi bili nastavnici iz po jedne građevinske škole svakog entiteta), predstavnici ministarstava nadležnih za obrazovanje u entitetima, privredni subjekti s iskustvom u implementaciji BIM-a. Cilj pilot projekta bio bi:

- podizanje kompetencija nastavnog osoblja (angažiranih na stručnim predmetima) iz dvije građevinske škole,

- prenošenje iskustava nastavnika iz EU o implementaciji BIM-a u nastavnom procesu,

- uspostavljanje modela koji bi ministarstvima nadležnim za obrazovanje ukazao na važnost uvođenja BIM sustava, kao modela prema kojem se educiraju izlazni profili srednjoškolskog građevinskog sektora, postojeće prepreke, kao i na načine otklanjanja istih,

- prenošenje iskustva timova nastavnika iz građevinskih škola u BiH, izravno uključenih u implementaciju pilot projekta, nastavnicima drugih građevinskih škola u BiH.

          ii)       Obrazovanje – sveučilišta

Aktivnost uvođenja BIM metodologije na razini visokog stručnog i akademskog obrazovanja treba sustavno realizirati, počevši suradnjom s nadležnim ministarstvima za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini.

Kao jedno od polazišta za implementaciju BIM-a u Bosni i Hercegovini, kroz aktivnosti visokoškolskih ustanova, predlaže se cjelovita provedba istraživanja o poznavanju BIM-a kao sustava.

Stoga bi prikladan napredak mogao biti razvijanje pilot-metodologije za izvođenje studijskog projekta, koji bi kombinirao aktivnosti studenata arhitekture, građevine, geodezije, strojarstva, elektrotehnike i ekonomije na istom građevinskom projektu. Ovaj sustav rada, u kratko opisanom pilot projektu, bio bi dobra osnova za prihvaćanje BIM-a u akademskoj zajednici, kao sustava u kojem se i tehnološki i metodološki pristupilo izvođenju građevinskih projekata.

        iii)       Obrazovanje – cjeloživotno obrazovanje – inženjeri, tehničari

Iznimno je važno promovirati koncept učenja tijekom cijelog radnog vijeka pojedinca, poticati motivaciju za stjecanje i unapređivanje kompetencija koje će olakšati i ubrzati rad, podići razinu kvalitete, otvoriti mogućnost rada na projektima izvan BiH itd.

Organizaciju tečajeva cjeloživotnog učenja inženjera i tehničara iz prakse treba realizirati koristeći iskustva uspješnih organizacija tečajeva cjeloživotnog učenja u BiH i iz drugih tema u području građevinarstva, ali i iz iskustava regije i zemalja EU, koje su organizirale iste i/ili slične aktivnosti. U skladu s tim, preporučuje se da nositelji organizacije tečajeva cjeloživotnog učenja budu sveučilišta, kojima će u skladu s posebnostima svakog pojedinačnog tečaja biti potpora resorna ministarstva za obrazovanje, resorna ministarstva za znanost, resorna ministarstva za građevinarstvo, instituti, institucije za obrazovanje odraslih, radnička sveučilišta s programima za prekvalifikaciju odraslih, predstavništva softverskih tvrtka, gospodarska komora, inženjerska komora, udruženja inženjera, relevantni građevinski privredni subjekti itd.

Posebnu pažnju treba posvetiti opremanju i obuci zaposlenih u javnoj upravi iz resornih ministarstava, te entitetskih, kantonalnih i općinskih vlasti, jer bi oni kao neposredni sudionici u procesu izdavanja i provjere vjerodostojnosti izgrađenih projekata trebali svladati osnovne postulate i vještine korištenja softvera koji su dio BIM procesa. Interdisciplinarnost u izvršavanju procesa pojedinih ministarstava, koji se neizravno ili izravno tiču gradnje u najglobalnijem smislu, poput transporta, komunikacija, upravljanja otpadom, upravljanja vodnim resursima itd., svakako bi se mogla poboljšati primjenom BIM tehnologija i podataka koje projektna dokumentacija može sadržavati.

b)    Digitalizacija podataka- struktura i sadržaj modela, mogućnosti korištenja podataka

Tehničko srce BIM metode je Zajedničko okruženje podataka (CDE), koje uključuje sve informacije. Odnosno, ne samo 3D model i njegovi negeometrijski podaci, već i svi ostali dokumenti, komunikacija između sudionika projekta i njihovih procesa u različitim fazama životnog ciklusa zgrade. Predaja projektnih datoteka u digitalnom obliku ima velike prednosti u odnosu na slanje isključivo u 2D tiskanom obliku. Pored fizičke dostave, moguće je poslati dokumentaciju e-poštom ili fizički na manjem mediju nego u papirnatoj verziji. Informacije pohranjene u BIM modelu mogu se podijeliti u dvije skupine prema svojoj namjeni - geometrijski podaci (vizualni izgled elementa) i - negeometrijski podaci (svojstva i parametri pojedinih elemenata modela ili upravljački i prateći strukturalni dokumenti).

Međutim, ne postoji standardizirani format podataka za tendere javnih nabava, koji se obrađuju u elektronskoj formi, za lokaciju i dozvole za gradnju u BiH. Postoje samo fragmentirani zapisi o upravljanju državnom imovinom itd. Stoga će mogući dogovori o strukturi i sadržaju modela zahtijevati dulje rasprave s relevantnim sudionicima i državnom upravom. Potrebno je nadgledati brojne projekte i odabrati najbolje prakse koje bi se mogle kreirati, a u skladu s procjenom pilot projekata.

c)    Mogućnosti i zahtjevi za razvijanje smjernica ili standarda

           i)        Upotreba tehničkog standarda u stvarnim procesima (EN ISO 19650 series)

Trenutno se u BiH posebno koriste sljedeći referentni dokumenti (standardi, norme, smjernice):

·       BIM specifikacije (EIR)

·       Specifikacija razina razvoja (Dio I i II, BIMForum)

·       PAS 1192-2: 2013: Specifikacija za upravljanje informacijama za fazu kapitala / isporuke građevinskih projekata koristeći modeliranje informacija o zgradama; BSI.

Kako bi se prilagodili Europskoj uniji, preporučuje se slijediti europske standarde EN ISO 19650 serije i osigurati kontinuirano usvajanje i prevođenje svih relevantnih tehničkih standarda koji se obrađuju u ovom području. Kako biste koristili BIM metodu u potpunosti, potrebno je međusobno razumijevanje, te pravilno razumijevanje zahtjeva i sl. Tada je potrebno dati svim zainteresiranim stranama terminologiju i naučiti razlikovati relevantne pojmove koji su općenito definirani u sljedećim standardima i standardima podataka:

·       EN ISO 19650-1:2018: Organizacija i digitalizacija informacija o zgradama i građevinskim radovima, uključujući modeliranje informacija o zgradama (BIM) - Upravljanje informacijama pomoću modeliranja informacija o zgradama - Dio 1: Koncepti i principi

·       EN ISO 19650-2: 2018: Organizacija i digitalizacija podataka o zgradama i građevinskim radovima, uključujući modeliranje informacija o zgradama (BIM) - upravljanje informacijama pomoću modeliranja informacija o zgradama - 2. dio: Faza isporuke imovine

·       prEN 17412 Modeliranje informacija o zgradama - Razina potrebe za informacijama - Dio 1: Koncepti i principi

·       Otvoreni BIM format za suradnju (BCF), industrijske klase (IFC) - izgradnja SMART standarda podataka

Ispod je pregled osnovnih BIM pojmova i njihovih definicija:

2D

Dvodimenzionalni prikaz objekta, obično planovi, presjeci, uzvišenja i detalji. Može se kreirati od samog početka ili generirati iz 3D modela. Glavni projekti koje koriste vlasti i izvođači radova trenutno su na ovoj razini.

3D Model

3D geometrijski modeli izvedeni su iz inženjerskih projektnih aplikacija, sastoje se od 3D čvrstih predmeta i trokutastih površina. Modeli mogu imati različite razine detalja i razvoja, ovisno o fazi projekta.

4D

Inteligentno povezivanje pojedinačnih 3D CAD / BIM komponenata ili sklopova s informacijama vezanim za vrijeme ili raspored. 4D je 3D plus raspored/vrijeme.

5D

Inteligentno povezivanje pojedinačnih 3D CAD / BIM komponenata ili sklopova s informacijama o količini ili troškovima. 5D je 3D plus količina/trošak.

Karakteristike

Skup podataka popunjen dijelovima informacija vezanim za svaki BIM objekt za pružanje različitih vrsta informacija, poput fizičkih/geometrijskih karakteristika, klasifikacijskih kodova, lokacija, odnosa ili podataka koji se odnose na slučajeve upotrebe BIM-a. Neki autorski alati to nazivaju "parametar".

Autorski alati

BIM softver koji su razvili različiti dobavljači koji omogućavaju stvaranje i modificiranje BIM modela.

BCF

Format otvorene datoteke koji omogućuje dodavanje tekstualnih komentara, snimaka zaslona i još mnogo toga preko IFC modela za bolju komunikaciju između strana koje koordiniraju. Odvaja komunikaciju od stvarnog modela.

BIM plan izvršenja

Dokument razvijen predugovorom dobavljača kako bi se odgovorilo na Zahtjeve za informacijama poslodavca (EIR/TS) - koji definiraju kako će se provoditi aspekti modeliranja informacija u projektu. BEP olakšava upravljanje realizacijom projekta. BEP će se detaljno razvijati s vremenom u skladu s imenovanjem dodatnih članova u lancu opskrbe.

Modeliranje građevinskih informacija

Skup tehnologija, procesa i politika koji omogućavaju raznim sudionicima da zajednički projektiraju, konstruiraju i upravljaju objektom u virtualnom prostoru.

BIM Model

3D modeli koji sadrže informacije i podatke o karakteristikama.

Upotreba BIM-a

Planirani ili očekivani projektni rezultati od generiranja, suradnje i povezivanja modela s vanjskim bazama podataka. Predstavlja interakciju između korisnika i sustava za modeliranje kako bi se generirali rezultati zasnovani na modelu (npr. otkrivanje neslaganja, procjena troškova)

Klasifikacija

Sustavni raspored naslova i podnaslova za aspekte građevinskih radova, uključujući prirodu imovine, građevinskih elemenata, sustava i proizvoda.

Klijent (korisnik)

Pojedinac ili organizacija koja koristi sredstva.

Zajedničko okruženje podataka (CDE)

Jedinstveni izvor informacija za bilo koji projekt, koji se koristi za prikupljanje, upravljanje i širenje svih relevantnih odobrenih projektnih dokumenata za multidisciplinarne timove u upravljanom procesu.

Datoteke podataka (slijedovi podataka)

Izdvajanje podataka pohranjenih u BIM modelima. Ovi se podaci izdvajaju u proračunske tablice ili baze podataka.

Razmjena podataka

BIM isporuke (datoteke modela + datoteke podataka + datoteke dokumenata)

Zahtjevi za informacijama poslodavca (EIR)

Pred-tenderska dokumentacija u kojoj se navode informacije koje treba dostaviti te standardi i procesi koje će dobavljač usvojiti kao dio procesa isporuke projekta.

Poslodavac

Pojedinac ili organizacija imenovana od strane poslodavca ugovorom o izgradnji.

Federated Model

BIM model koji povezuje (ne povezuje) nekoliko mono-disciplinskih modela zajedno. Za razliku od agregiranih modela, ovakvi modeli ne spajaju svojstva pojedinačnih modela u jedinstvenu bazu podataka (ili jedinstveni agregirani model). Koncept „federacije (federated)“ ističe činjenicu kako postoji interna struktura (WBS-Work Breakdown Structure, struktura poslovnog raščlanjivanja) koja povezuje sve organizacijske modele s korespodentnim projektom ili organizacijom. Ova ideja uključuje ne samo imenovanje i kodifikaciju, već i druge teme poput geo-reference / geo-lokacije i upravljanja podacima.

IFC

Neutralna i otvorena specifikacija modela podataka (npr. ona koju ne kontrolira jedan dobavljač softvera ili grupa dobavljača) koja se koristi u BIM programima i koja sadrži model zgrade ili objekta, uključujući prostorne elemente, materijale, oblike i informacije, kao i karakteristike.

Razmjena informacija

Strukturirano prikupljanje informacija u jednoj fazi projekta, u definiranom formatu i klasi točnosti.

Specifikacije podataka

Kolektivni izraz koji se koristi, a uključuje „razinu geometrijskih detalja“ (ZG) i „razinu informacija“ (ZP).

Glavni plan isporuke informacija

Isporuka nakon potpisivanja ugovora, a koja uključuje plan s popisom svih isporučenih informacija o projektu, uključujući modele, crteže, specifikacije, opremu, rasporede, niz podataka te druge vrste rezultata, kao što su 4D videozapisi. On određuje kada treba pripremiti informacije o projektu i definira specifikacije podataka i postupke. Kreiran je uspoređivanjem TIDP-ova svih dijelova projekta.

Prekretnica

Planirani događaj kojim se označava rok za izvršenje određenog zadatka ili cilja. Prekretnica može označiti početak, srednju točku ili kraj jedne ili više aktivnosti.

Parametar

Sinonim “atributa (osobine, karakteristike)” koji se koristi u nekim autorskim alatima. Ovaj dokument koristi izraz atribut.

Plan isporuke informacija o zadatku

Isporuka nakon potisivanja ugovora, koja uključuje plan s popisom svih informacija o određenom dijelu projekta, uključujući modele, crteže, specifikacije, opremu, rasporede, grupe podataka i druge vrste rezultata, kao što su 4D videozapisi, utvrđuje kada će se pripremiti informacije o projektu i definira specifikacije podataka, kao i postupke.

Svjetski koordinatni sustav

Koordinatni sustav čije podrijetlo određuje korisnik. Ovaj sustav omogućava da više projekata ili modela koristi zajednički koordinatni sustav za određivanje položaja.

Informacije o projektu

Informacije o projektu: klijent, korisnik, projektant, naslov projekta, broj projekta, lokacija projekta, pod-odjeljak, lanci, faza, glavni projekt - kratki opis projekta, dodatne informacije o projektu.

Faza / prekretnica projekta

Procijenjeni datum početka, procijenjeni datum završetka (BEP, razvoj BIM modela, otkrivanje nedosljednosti projekta i izvještaj o pregledu BIM projekta, provjere kvalitete i izvještaj, uspostavljanje čistog BIM i BIM izvještaja o reviziji projekta, stvaranje stvarne predmjere)

Ključni projektni kontakti

Ključni projektni kontakti za svaku organizaciju na projektu: predstavnik klijenta, voditelj projekta, BIM menadžer, vodeći BIM koordinator, BIM koordinator, BIM autor / modeller (tko modelira).

          ii)       Zahtjevi za razmjenu

Razmjena zahtjeva definirana je kao skup podataka potrebnih za razmjenu kako bi se udovoljilo određenim zahtjevima tijekom bilo koje faze životnog ciklusa projekta.

Zahtjevi za informacijama poslodavca (EIR) definiraju informacije koje će poslodavcu biti potrebne kako od vlastitog internog tima, tako i od dobavljača za razvoj projekta i za upotrebu dovršenog izgrađenog sredstva - građevine. Relevantni izvodi iz zahtjeva za informacijama poslodavca uključeni su u dokumentaciju o svim imenovanjima koje izravno zaključuje poslodavac, kao što su: savjetnici, izvođači i tako dalje. Potencijalni dobavljači, tj. podugovarači, odgovaraju na zahtjeve poslodavca informacijama o planom izvršenja BIM-a iz predugovora na  osnovu kojeg se može procijeniti njihov predloženi pristup, sposobnost i kapacitet.

Razvoj zahtjeva za informacijama kod poslodavca vjerojatno će biti iterativni postupak, a sljedeći su zadaci dio postupka koordinacije:

•       Korištenje zajedničke postavke izlaznih podataka u svim disciplinama (kategorijama, dijelovima)

•       Svi BIM modeli moraju biti georeferencirani u internom lokalnom koordinacijskom sustavu za dani projekt (BIM model).

•       Izravno referenciranje internih i unutardisciplinarnih BIM podataka iz drugih disciplina tijekom stvaranja BIM modela kako bi se eliminirala značajnija neslaganja tijekom BIM modeliranja

•       Izrada projektnih BIM modela u izvornom formatu IFC redovno se razmjenjuje u dogovorenim vremenskim intervalima

Format IFC 2x3 ima najširi opseg podrške od strane svih objavljenih IFC izdanja. Međutim, sada je IFC4 registriran kod ISO-a kao službeni nacionalni standard BAS ISO 16739:2016 u BiH.

Bilo bi korisno obratiti daljnju pozornost na rasprave o zajedničkom predlošku EIR-a, ali svakako s naglaskom na prilagodbu za različite projekte i ulagače.

        iii)       Sadržaj i struktura BEP-a

Odgovor na EIR je BIM plan izvršenja (BEP). BEP utvrđuje jesu li uvjeti EKS-a izvodljivi. Tijekom projekta moguće je prilagoditi BEP po potrebi.

BEP - BIM plan izvršenja je dokument koji opisuje osnovne projektne parametre, uloge, odgovornosti sudionika, osnovne uvjete za izradu BIM modela, alate koji se koriste i osnovne pojmove.

Propisi o postupcima i modeliranju za informativni model zgrade povezuju:

-       Razvoj BIM modela (glavni projekt)

-       Otkrivanje i pregled nedosljednosti u projektiranju pomoću BIM-a

-       Analiza otkrivanja neslaganja

-       Provjera početka (Quantity Take-off QTO) zasnovana na modelu

-       Redovno ažuriranje i nadgledanje pravilnog ažuriranja BIM modela u skladu s napredovanjem radova

Propisi o modeliranju za informativni model objekta: Struktura 3D modela, Konvencija o imenovanju datoteka modela, Specifikacije podataka, Atributi, Smjernice za modeliranje, Sustav geolokacije i koordinata i Integralni federalizirani model i federalizirani (federated) modeli svih dijelova.

Bilo bi korisno razmotriti mogućnost uključivanja preporučenog zajedničkog predloška u neke od dokumenata koje treba pripremiti na tržištu BiH kako bi se implementirale BIM tehnologije, poput BIM priručnika ili smjernica.

       iv)        Upotreba CDE-a

Zajedničko okruženje podataka (CDE) jedinstveni je izvor informacija za bilo koji projekt ili sredstvo, koji se koristi za prikupljanje, upravljanje i širenje svih relevantnih odobrenih projektnih dokumenata i podataka za multidisciplinarne timove u upravljanom procesu. CDE mora osigurati sigurno, zajedničko digitalno okruženje kojem mogu pristupiti sve odobrene strane u projektu. CDE platforma je uspostavljena na jednoj platformi za svaki BIM projekt. Svi sudionici projekta dodani su na CDE s definiranim korisničkim ulogama i dozvolama.

Kako bi se dobili rezultati s razinom kvalitete koju zahtijeva klijent, potrebno je upravljati ukupnim postupkom BIM suradnje u više kategorija.

Razmjena informacija je dozvoljena u CDE okruženju, uključujući e-poštu i modele.

CDE model ima četiri glavne faze: Rad u tijeku (za neodobrene informacije), dijeljenje (odobreni podaci za dijeljenje), objavljivanje (informacije koje je odobrio poslodavac) i arhiviranje.

Za projekte urađene u BiH, koji dijelom koriste BIM, uglavnom se koristi komunikacija putem e-pošte - putem ftp servera. CDE se rijetko koristi, samo u slučajevima kada jedan od sudionika već radi s njim. Stoga je potrebno da svi ulazi u CDE budu jasno definirani hijerarhijom zahtjeva za informacijama (kada treba pripremiti informacije o projektu, kao i pomoću kojih protokola i postupaka, uključujući sve relevantne planove isporuke informacija o zadatcima).

d)    Analiza zakona i ugovora

Većinu trenutnih velikih ugovora o izgradnji infrastrukture u Bosni i Hercegovini kreditiraju svjetske ili europske banke, a temelje se na crvenom FIDIC-u ili na uvjetima ugovora o izgradnji zgrada ili građevinskih radova koje je projektirao klijent (građevinski i inženjerski radovi projektirani od strane poslodavaca). Nedavno su objavljeni tenderi koji predviđaju takozvani žuti FIDIC ili ugovore o isporuci opreme i građevina u kojima projekte priprema izvođač (izvođenje i projekt).

Do sada je bilo malo zahtjeva za korištenjem BIM tehnologije u projektiranju. Odnedavno (od sredine 2018.) na projektima crvenog FIDIC-a, od izvođača se traži formiranje BIM model projekta prema glavnom projektu, koji je već razvijen prema danim BIM specifikacijama. Stoga je zadatak BIM savjetnika napraviti BIM model prema već postojećoj tehničkoj dokumentaciji, uzimajući u obzir zahtjeve iz BIM specifikacija. U ovom procesu potrebna je izrada modela u skladu s PAS 1192-2: 2013 koji definira „BIM razina 2“.

U prvom se koraku ovaj model koristi za otkrivanje pogrešaka u projektnoj dokumentaciji. U drugom koraku provjerava se usklađenost pojedinih dijelova projekta (usklađenost projekta trase s projektom odvodnje, projektom elektroinstalacije ...). U trećem koraku, količine iz procjene troškova glavnog projekta provjeravaju se s količinama dobivenim iz BIM modela. Na kraju, cilj je dostaviti model dovršenog objekta koji u potpunosti odgovara situaciji izvedenih radova, kao model koji će investitoru služiti u fazi upotrebe i održavanja građevine.

Prilikom izvođenja ugovora u skladu sa žutim FIDIC-om, zahtjevi investitora za razvoj BIM modela proširuju se zahtjevom za razvoj 4D i 5D simulacija konstrukcije, kao i 4D praćenje performansa. U odnosu na zahtjeve prema crvenom FIDIC-u, činjenica je da su ti zahtjevi premješteni u raniju fazu projekta (jer se projekt ugovara istim ugovorom), pa se BIM model može koristiti u svrhu izrade glavnog projekta, planiranja izvršenja, praćenja učinka i sve to prije upotrebe i održavanja.

Što se tiče visokogradnje ili manjih individualnih zgrada, takvi zahtjevi nisu primijećeni, iako je 3D modeliranje, kao način prezentacije izgleda zgrade investitoru, postalo standard.

U BiH se koriste predlošci iz drugih zemalja, uglavnom iz Velike Britanije. Stoga bi u daljnjem razvoju trebalo preći na dokumente EU.

U prilogu teksta dostavljamo BIM specifikacije kako ih je definirala tvrtka “Autoceste FBiH” kao investitor u najvećim infrastrukturnim projektima.

7. Sažetak

Implementacija BIM metode u građevinsku praksu uključuje opsežne aktivnosti koje će se preklapati u mnogim poljima. Gore navedeni opći opis načina na koji se i u kojoj mjeri BIM metoda koristi u BiH, kao i stanje u područjima, te problemi u vezi s primjenom BIM metode,pokazali su da je trenutna situacija primjene BIM metode u BiH obilježena visokom razinom fragmentacija (usitnjenost) na svim odgovarajućim razinama i područjima.

Ne postoji pravna podrška za implementaciju BIM metode, nema koordinacije i komunikacije između nadležnih ministarstava, profesionalnih organizacija i komercijalnog sektora, nema ciljane podrške u prijenosu informacija prema profesionalnoj zajednici, podaci i dokumenti u digitalnom obliku koriste se u vrlo ograničenoj mjeri jer ne postoje jedinstveni formati podataka, struktura i procesa podataka. Ne postoji jedinstveni koncept upotrebe BIM-a, a fragmenti modeliranja po BIM metodi mogu se vidjeti samo u nekim projektima koje uglavnom realiziraju strani ulagači. Ali kada je riječ o provedbi projekta, pojavljuje se nedostatak upravljanja informacijama, koordinacije i nedovoljno poznavanje povezanih postupaka između uključenih subjekata. Kao rezultat, svaka implementacija projekta zahtijeva veće troškove i više vremena nego što se prvobitno očekivalo.

Oba tima eksperata uključena u izradu Osnovne studije zaključila su da je, zbog relativno složenog i usitnjenog sustava državne uprave u BiH, nerealno u BiH započeti pristup uvođenja BIM metode “odozgo prema dolje”. U trenutnom stanju i kako bi se prešlo s fragmentacije cjelokupnog postupka na suradnju, napor bi se trebao usmjeriti više na odabrana područja za koja treba uvesti koncept BIM-a, a koji definira pojedinačne korake i mjere koje treba poduzeti. Naglasak treba staviti na povećanje svijesti i obrazovanje svih potencijalnih sudionika projekata zasnovanih na BIM-u - javna uprava, tehnička javnost i industrija. I AEC industrija i javni sektor trebaju uključivati ​​standarde i specifikacije razvijene za rad u digitaliziranom okruženju i usvojiti digitalizaciju kao jedan od glavnih strateških ciljeva uz podršku obrađenih smjernica, metodoloških smjernica, definiranog formata podataka, strukture i procesa i ostalih pratećih dokumenata i materijala. Uključivanje BIM-a u nastavne planove i programe akademskog obrazovanja, omogućavajući studentima da se upoznaju s konceptom BIM-a i usvoje neke osnovne vještine, osnovni je preduvjet za napredak i uspješnu primjenu BIM metode.