OSNOVNA STUDIJA O IMPLEMENTACIJI BIM METODE
U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod

Ova osnovna studija izrađena je u okviru implementacije partnerskog projekta Republike Češke i UNDP-a „Podrška implementaciji BIM-a u Bosni i Hercegovini“ predstavlja polaznu tačku za identifikaciju ključnih pitanja vezanih za BIM koja treba riješiti, te koraka / mjera koje treba poduzeti kako bi se obezbijedili neophodni uslovi i okruženje za naprednu primjenu BIM metode u BiH.

Cilj osnovne studije je upoznati se sa trenutnim statusom i dati cjelovitiju sliku upotrebe BIM metode u BiH, uključujući opis eventualnih bitnijih prepreka za uvođenje BIM metode na nacionalnom nivou.

Osnovna studija razvijena je na bazi doprinosa stručnog projektnog tima BiH, uzimajući u obzir preporuke čeških stručnjaka.

2. Osnovne informacije o BIM metodi

BIM je izvorno skraćenica od engleskog izraza "Building Information Modeling".

BIM je proces razvoja projekta iz oblasti građevinskog sektora kroz razvoj virtuelnog trodimenzionalnog informacijskog modela objekta, s naglaskom na saradnji svih učesnika u procesu.

BIM nije samo model (oblik baze podataka), BIM je proces koji koristi BIM model za razmjenu i dijeljenje informacija i upravljanje istim. BIM prati objekat, slijedeći sve faze, od idejnog rješenja do održavanja i upravljanja nakon izgradnje. BIM je postao sadašnjost i jedini je način da se ide u korak s vremenom, konkurencijom i zahtjevima tržišta.

Međutim, istraživanje provedeno na nivou građevinske industrije pokazalo je da postoje sistemski nedostaci povezani s nivoom saradnje tokom provedbe projekta, praćeni nedovoljnim ulaganjem u tehnologiju, istraživanje i razvoj i lošim upravljanjem informacijama. Zbog toga se građevinski projekti, u koje novac ulaže javni i privatni sektor, realizuju s većim finansijskim rizicima, a najčešće se zbog promjena u predviđenim rješenjima prekoračuju rokovi i troši više sredstava nego što je planirano. Pored toga, građevinski sektor je identificiran kao jedno od najmanje digitaliziranih područja privrede, što se, također, smatra glavnim uzrokom njegove stagnacije.

Globalno, BIM se smatra modernim pristupom projektovanju, izgradnji i održavanju objekata, a može se definisati kao skup međusobno povezanih konvencija, procesa i tehnologija koji generiraju metodologiju za upravljanje cijelim projektom objekta, ali i skup pratećih podataka o projektu u digitalnoj formi tokom cijelog životnog ciklusa zgrada.

Evropska unija je prepoznala potencijal BIM-a za poticanje inovacija i digitalizacije u građevinskoj industriji, pa Direktiva o javnim nabavkama EU (2014/24 / EU) kaže da, za ugovorene javne radove, uključujući projektovanje, države članice mogu zahtijevati upotrebu specifičnih elektronskih alata poput BIM-a. Istovremeno, „Industrijska agenda (Industrial Agenda)“ EU predviđa da će BIM tehnologija i promjene koje ona uvodi najvjerovatnije imati najveći utjecaj ne samo na građevinski sektor već i na inžinjering u njemu.

3. Glavne prednosti upotrebe BIM metode

BIM omogućava značajan rast produktivnosti, precizniju i detaljniju analizu projekta, kvalitetnu saradnju, brze promjene, rano otkrivanje problema i niz drugih pogodnosti koje osiguravaju brži povrat ulaganja.

Prijelaz na BIM povezan je s promjenom trenutnih procesa. Prvo područje promjene odnosi se na komunikaciju, prijenos i dijeljenje podataka. Drugo područje promjene je uvođenje novih tehnologija koje omogućavaju kreiranje, korištenje BIM modela i efikasno promovisanje promjena u komunikaciji i procesima kroz životni ciklus zgrade. Treće važno područje je doprinos BIM-a održivoj gradnji i ukupnom kvalitetu zgrada.

U procesu implementacije BIM-a očekuje se da će spomenute promjene u procesu rada, koje podrazumijevaju kontinuiranu saradnju svih učesnika u procesu projektovanja i izgradnje na 3D modelu s alfanumeričkim informacijama povezanim s elementima u modelu, omogućiti uštedu zbog manjih grešaka na gradilištima, izbjegavanja nesuglasica, dokumentacije koja omogućava lakše praćenje svih promjena u procesu projektovanja, lakšu finansijsku analizu vezanu za proces gradnje, pojednostavljenje postupka izdavanja dozvola i bolje praćenje vijeka trajanja zgrade i ulaganja u njeno održavanje, kao i ulaganje u javne projekte koji se prate putem BIM-a, te veću tržišnu konkurentnost.

Bosna i Hercegovina bi primjenom BIM metode, koja je standard u velikom broju zemalja, postala konkurentna sa zemljama u kojima je to već zakonski uređeno. Posebni primjeri uključuju Veliku Britaniju gdje je od 1.4.2016. za sve javne investicije obavena primjena takozvanog - BIM nivo 2[1]  načina rada. Ovaj program omogućio je britanskoj ekonomiji da uštedi značajnu količinu novca namijenjenog finansiranju takvih investicija i pozicionirao je Veliku Britaniju na jedno od vodećih mjesta na globalnom građevinskom tržištu.

Sličan princip uvode i druge zemlje Evropske unije s obavezom primjene do kraja 2020. Na globalnom nivou Singapur, Južna Koreja, kao i skandinavske zemlje, prednjače u primjeni BIM-a; u Švedskoj i Norveškoj BIM ovu tehnologiju već godinama koriste javne institucije za implementaciju projekata kroz sistem javnih nabavki.[1]

4.  Opis trenutnog stanja upotrebe i implementacije BIM metode u Bosni i Hercegovini

a)    Opće

Javna uprava u Bosni i Hercegovini (BiH) podijeljena je na državni i entitetske nivoe. BiH ima tročlano Predsjedništvo (predsjedavajućeg i dva člana Predsjedništva) i Vijeće ministara na državnom nivou, koje čine: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo komunikacija i prometa, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvo civilnih poslova. Sva ostala ministarstva su na nivou entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Pošto se Federacija BiH sastoji od 10 kantona (regija s vlastitom upravom), Federacija BiH ima federalnu vladu i kantonalne vlade. Također, Republika Srpska ima svoju vladu. Naprimjer, postoji ukupno 12 ministarstava za prostorno planiranje u Bosni i Hercegovini.

Još uvijek nisu uspostavljene „komore inžinjera i arhitekata“ na državnom ili entitetskom nivou.

Licencirani inžinjeri i kompanije vezani su zakonom u Republici Srpskoj, te u samo dva kantona u Federaciji BiH: Unsko-sanskom kantonu i Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde.

U procesu investiranja u gradnju postoji mnogo učesnika koji su iz različitih razloga zainteresovani za uvođenje BIM metode kao što su:

-       javna uprava (ministarstva, zavodi, općine),

-       privatni sektor (projektne i građevinske kompanije),

-       NVO sektor ("BIM savez" i druga profesionalna udruženja).

U aktere koji se fokusiraju na primjenu BIM metode u Bosni i Hercegovini, kao i promociju njenih prednosti, spadaju državne škole, privatne škole i univerziteti.

U BiH, osim pojedinačnih istraživanja i razmjene znanja među pojedincima ili kompanijama, nije bilo strukturiranog i organizovanog vođenja bilo kakvog dijaloga o BIM metodi do sredine 2016. godine, kada je na inicijativu nekoliko, uglavnom projektnih građevinskih kompanija formirana "BIM Alijansa", te je krenulo širenje informacija i prijenos znanja na druge subjekte koji su uključeni u građevinski sektor - organizovanjem seminara i konferencija, kroz primjere dobre prakse u vidu predstavljanja projekata pojedinih kompanija, pokretanje osnovnih obuka za upotrebu određenih softverskih paketa u oblasti BIM-a, kroz dijalog s obrazovnim institucijama u BiH i uspostavljanje međunarodnih i regionalnih kontakata sa sličnim udruženjima, što su bile aktivnosti u periodu do 2020.

Trenutno, BIM u Bosni i Hercegovini još uvijek nije prepoznat u zakonskim i podzakonskim aktima (iako je država, kao potencijalni kandidat za EU, obavezna transponirati EU direktive u svoje zakone i podzakonske akte) i do sada nije pokrenuta međuresorna rasprava na ovu temu. Postupak javnih nabavki u građevinarstvu omogućava korištenje BIM-a na tenderima u kojima je odlučujući kriterij "najniža cijena s tehnički zadovoljavajućom ponudom", npr. gdje je CAD crtež i dalje glavni dio projekta. Provedbu projekta karakteriše nedostatak upravljanja informacijama, saradnje i koordinacije između naručitelja usluga (posebno kada je riječ o javnom sektoru) i projektanata (u fazi projektovanja) ili izvođača (u fazi izgradnje), što uzrokuje različite vrste grešaka.

Bilo je jako malo javnih nabavki sa zahtjevom za neku vrstu implementacije BIM-a od strane investitora (vlasnika). Agencija za javne nabavke  ih je prihvatila da zahtjevi budu navedeni u pozivu za dostavu prijedloga projekata, kao što je, naprimjer, najveći infrastrukturni projekt u BiH - autoput na Koridoru Vc ili javna nabavka za upravnu zgradu sarajevskog aerodroma, kao i proširenje objekta MUP-a u Kantonu Sarajevo.

Ne postoji nadzor, tj. upitno je na koji način naručitelj (investitor), ukoliko nema svoju adekvatno obučenu infrastrukturu, može kontrolisati dostavljenu projektnu dokumentaciju i utjecati na njenu kvalitetu, tj. zahtijevati od izvođača da se iste pridržava tokom gradnje. Međutim, trenutno je nepoznato u kojoj su mjeri obrasci izraženi kroz „Plan realizovanja BIM-a“ usvojeni u procesu projektovanja navedenih projekata.

Na kraju, treba napomenuti i da uvođenje BIM tehnologije podrazumijeva kvalitetnu internetsku vezu, za moguću brzu razmjenu podataka između učesnika u projektu, što u BiH trenutno nije na zadovoljavajućem nivou, no očekuju se promjene u IT podršci.

a)    Standardizacija

Od 2016. godine vidljivo je postepeno usvajanje ISO i EN standarda za BIM u BiH. Institut za standardizaciju BiH kroz rad Tehničkog komiteta BAS / TC 21 prati rad evropskih i međunarodnih komiteta za standardizaciju za BIM (CEN TC 442 i ISO / TC59 / SC13), te je preuzeo ili se priprema za preuzimanje evropskih i međunarodnih BIM standarda metodom prijevoda, kako slijedi:

Međutim, primjena ovih standarda zahtijeva razradu upotrebe tj. da bi se stvorili primjeri njihove primjene u savremenoj praksi, smjernice itd, potrebno je riješiti strukture podataka, format i sadržaj potrebnih podataka itd.

Na evropskom nivou tek započinje priprema vodiča ili smjernica za upotrebu i implementaciju BIM standarda. Trenutno su u pripremi smjernice za EN ISO 29481-1 i EN ISO 29481-2, a početkom juna 2020. godine izdate su smjernice za primjenu EN ISO 19650-1 i EN 19650-2 u Evropi (CEN / TR 17439: 2020), koje se mogu koristiti za pružanje najboljih odgovora o upravljanju informacijama u svakom projektu. Ove smjernice još nisu objavljene u BiH i ne postoje druge smjernice u vezi s primjenom BIM standarda, a do sada nije poduzeta inicijativa za izradu takvih vodiča (smjernica) niti je komentarisan sadržaj BIM standarda na nacionalnom nivou.

b)    Obrazovanje (edukacija)

Obrazovne institucije u BiH počele su reagovati na novi trend BIM-a. Neke srednje škole i univerziteti pokušavaju uvesti BIM u svoje nastavne planove i programe, ali se suočavaju s nizom problema poput složenosti obrazovnih institucija, kompetencija osoblja itd.

Istraživanje pokazuje da u visokom obrazovanju u BiH postoji viši nivo informacija o BIM-u u odnosu na srednjoškolske ustanove u BiH. Postoje pojedinačni primjeri saradnje visokoškolskih ustanova s kompanijama koje se bave razvojem softvera vezanog za BIM tehnologiju. Također, neki od BIM softvera su u upotrebi tokom pripreme studija, završnih radova ili magistarskih teza iz stručnih predmeta iz građevinarstva i arhitektonske orijentacije građevinskih profesija, a nastavno osoblje i studenti, prvenstveno studenti magistarskih studija, su više ili manje upoznati s samim BIM softverom. Može se primijetiti da se znanje o BIM-u uglavnom odnosi na "informacioni model o objektu".

Analiza programa stručnih predmeta na fakultetima koji obrazuju kadar inžinjera arhitekture, građevine i geodezije pokazala je da studenti u okviru predispitnih i ispitnih obaveza uglavnom rade zadatke koji se odnose na određeno područje, odnosno na jedan određeni predmet. Postoje pojedinačni primjeri usklađivanja tehničkih rješenja iz različitih područja građevine ili različitih predmeta, a koji su vezani jednim projektom. Međutim, čak i takvi pozitivni primjeri idu samo u jednom smjeru (npr. povezivanje godišnjih zadataka iz različitih područja građevine, koji su u stvarnom građevinskom sektoru, različite faze u građevinskom projektu).

Istovremeno, istraživanje pokazuje da u nastavnim planovima i programima ne postoji sistemsko rješenje koje bi, tokom školovanja na fakultetu, educiralo studente o povezivanju različitih faza građevinskih projekata. Također, postoji neusklađenost između predmeta informacionih nauka i potreba vezanih za poznavanje BIM softvera, kao alata za primjenu u projektnim zadacima iz stručnih predmeta na fakultetima.

Organizacija cjeloživotnih kurseva suočava se s nizom prepreka kao što su nepostojanje ili znatno manja zastupljenost u srednjem, višem stručnom ili akademskom obrazovanju. Naime, uvriježeno je mišljenje da po završetku formalnog obrazovanja pojedinaca obrazovanje prestaje. U prilog tome govori činjenica da za dobijanje, obnavljanje i / ili održavanje licenci u BiH nisu potrebni dokazi o pohađanju dodatnih vrsta obrazovanja, obuke, pohađanju seminara itd. kao što je slučaj u zemljama regije ili mnogim razvijenim zemljama.

Ne postoji zakonski okvir kojim bi se kompetencije stečene uspješnim završetkom kursa cjeloživotnog učenja mogle formalizirati u smislu odgovarajućeg broja ECTS-a (Evropskog sistema prijenosa bodova) ili odgovarajućih bodova uporedivih s istim u formalnom obrazovnom sistemu. Stoga, za pojedinca iz prakse (inžinjera ili tehničara) u BiH, ne postoji obaveza pohađanja kursa cjeloživotnog učenja.

BIM se, također, ogleda u organizaciji cjeloživotnog učenja i rastućoj stručnosti savjetodavnih i projektantskih kompanija koje pomažu u primjeni BIM-a. Imperativ za bh. kompanije je edukacija i usvajanje novih poslovnih modela prilagođenih digitalnoj arhitekturi i konstrukciji (prije svega, važne su promjene u tehnologiji i procesima). U vezi s tim, treba napomenuti da je istraživanje stručne javnosti u BiH pokazalo da su korisnici BIM-a uglavnom građevinski biroi i inžinjeri koji individualno rade na projektima za strana tržišta i / ili strani investitori u BiH koji su započeli rad u BIM-u i ponudili učenje radeći (learning-by-doing) obuke za svoje zaposlene u interno organizovanim procesima obuke. Upotreba CAD softvera česta je u domaćoj inžinjerskoj praksi. Korak naprijed napravila je kompanija koja je formirala "Walter BIM akademiju", kojoj su mogli pristupiti studenti, koji u to vrijeme nisu bili zaposleni i koji su nudili obuku u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.

Djelimičnom primjenom BIM alata, u početku uglavnom od strane arhitektonskih ureda, a kasnije uključivanjem projektanata na polju građevine, te instalacija u građevinarstvu, bilo je moguće formirati vrlo složen tim koji će raditi na BIM principu. Ova iskustva i znanja implementirana su u privatne investicije u obliku tržnih centara i objekata za kolektivno stanovanje, dok su u građevinarstvu, u infrastrukturnim projektima vidljivi interesi za primjenu BIM-a, a presedan predstavlja prvi tender Autoputevi FBiH "koji su u tom trenutku postali pionirski potez u praksi u zemljama bivše Jugoslavije, čak prije Slovenije i Hrvatske, koje su članice EU.

c)    Veza sa zemljišnim knjigama i katastrom

Procesi evropskih integracija su ispred Bosne i Hercegovine, a jedna od njenih obaveza sigurno će biti usklađivanje lokalnog zakonodavstva sa INSPIRE direktivom (Direktiva 2007/2 / EC o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Evropskoj zajednici - INSPIRE). Stoga je došlo vrijeme da počnemo razmišljati, stvarati i zakonski regulisati neophodno okruženje, u skladu s pozitivnim iskustvima, tj. najboljom praksom iz evropskih zemalja i zemalja regije.

Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Federacije Bosne i Hercegovine (FGA) započela je s aktivnostima na polju infrastrukture prostornih podataka (SDI) koje su u njenoj nadležnosti. S obzirom na svu složenost načina organizacije Federacije Bosne i Hercegovine, izražena je potreba za koordinacijom s drugim institucijama vlasti, posebno s institucijama nadležnim za zemljišnu upravu (Ministarstvo pravde, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo prostornog uređenja i Ministarstvo okoliša).

Kao dio Projekta registracije zemljišta koji se finansira kreditom od Svjetske banke, aktivna saradnja i koordinacija između FGA i Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine odigrali su ogromnu ulogu u kvalitetnom završetku Projekta. Jedan od važnih rezultata Projekta je izrada IT / IM strategije za zemljišnu upravu Federacije Bosne i Hercegovine, koja predstavlja jedan od dokumenata u osnovi SDI-a Federacije Bosne i Hercegovine.

Potrebno je nastaviti aktivnu saradnju među nadležnim institucijama radi stvaranja strategije SDI i implementacije SDI (kao ustanove) same po sebi , posebno kada započinje izrada zakona. Dobar primjer za nas su evropska i regionalna iskustva, koja su se već djelimično materijalizirala organizacijom okruglog stola pod nazivom "Infrastruktura prostornih podataka u Federaciji Bosne i Hercegovine", gdje je SDI strategija prepoznata kao neophodna u razvoju integrisanih prostornih podataka sistema i kao temelj za cjelokupni ekonomski i socijalni razvoj Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema istraživanju koje je u ime Općine Ilidža, Kanton Sarajevo, uradila Elma Kurt:

"Kako EU želi postići laku dostupnost prostornih podataka, Evropska statistička organizacija EUROSTAT predlaže uvođenje GIS tehnologije. Pojavom GIS-a poboljšava se mogućnost upravljanja prostornim podacima, a zasniva se na bržem i lakšem pribavljanju informacija, i moguće je raditi na poboljšanju ekonomskog i socijalnog razvoja svih članica EU, kao i zemalja u procesu pristupanja. Ono što trenutno predstavlja problem je to što se veliki broj geodetskih i drugih grafičkih baza (sa statističkom podjelom) koristi u analognom ili rasterskom negeoreferenciranom obliku. Da bi bili prikladni za efikasnu upotrebu u GIS-u, moraju proći postupak vektorizacije. Dakle, geodetske baze (katastarski planovi, ortofoto i drugi) s umreženom statističkom podjelom, u osnovi predstavljaju grafičku bazu podataka prostornih podataka službenih evidencija i registara. Uvođenje GIS-a, odnosno digitalnih prezentacija geoprostornih podataka, nudi poboljšanje u organizaciji i upravljanju prostornim podacima, kako bi se donijele bolje odluke, te brži i lakši pristup informacijama. GIS je važan alat za rješavanje problema koji zahtijevaju manipulaciju i analizu geografskih podataka, ali njegov uspjeh prvenstveno ovisi o dostupnosti podataka, institucionalnoj i političkoj podršci potrebnoj za njegovo uspostavljanje, te mogućnostima i iskustvima onih koji ga koriste."

d)    Digitalni podaci u procesu

Prema trenutno važećim zakonima izdavanje dozvole za građenje objekata zahtijeva dostavljanje odgovarajuće dokumentacije, glavni projekt objekta, preciziran pojedinim kantonalnim ili federalnim propisima ili propisima Republike Srpske.

Nevezano za propis koji se primjenjuje, traži se glavni projekt koji je uvezan u papirnom obliku (2D nacrti) i bez obzira na manje razlike u definisanju sadržaja ove dokumentacije, uglavnom se radi o dokumentima koji nisu u digitalnoj formi.

Pojedini investitori, bez zakonske obaveze, traže dokumentaciju i u digitalnoj formi, tako da se uz uvezani projekt dostavlja i CD ili memorijski stik s traženim datotekama.

U tim slučajevima, datoteke koje pokazuju grafički prikaz građevine isporučuju se u formatu .pdf (Adobe Acrobat) ili .dwf (ACAD viewer). Na poseban zahtjev isporučuju se i otvorene grafičke datoteke kao .dwg (ACAD). Pretpostavlja se da su nacrti rađeni u CAD okružju.

Ostale, tekstualne datoteke koje sadrže opće podatke o projektu i projektantu, obično se daju u .pdf ili .jpg (bilo koji čitač za digitalne fotografije) formatu.

Tekstualne datoteke koje sadrže tehnički opis, predmjer radova i troškovnik mogu se, također, dati u .pdf (Adobe Acrobat) formatu ili ako se dostavljaju kao otvorene datoteke obično su u .docx (MS Word) ili .dxfx (MS Excel) formatu.

Pregled trenutne situacije na polju arhitekture, inžinjerstva i građevine (AEC) u BiH pokazuje da je raširena i uobičajena upotreba softvera kao što su GIS, AutoCAD i CutCad i slično, a u vrlo rijetkim slučajevima upotrebljavaju se BIM-om podržani softveri: Revit (pretežno), Allplan i Archicad.

Trenutno stanje dokumentacije u Bosni i Hercegovini je na tom nivou. Otprilike, akteri u procesu izgradnje, na nivou informatičkog obrazovanja savladali su ovaj proces. Ovo uključuje poznavanje ACAD alata, MS Officea, Adobe Acrobata, alata za digitalno gledanje fotografija...

U posljednje vrijeme postoje zahtjevi za primjenu BIM tehnologije od strane investitora, što podrazumijeva razvoj BIM modela na osnovu glavnog projekta pripremljenog u 2D obliku.

Za plasman proizvoda na inostrano tržište i za njihovu konkurentnost uočena je potreba da se dostupni katalozi i "biblioteke" dostupni na web-stranici dopune BIM modelima. Proizvođači građevinskog materijala u BiH spontano stvaraju pojedinačne biblioteke elemenata. Neki proizvođači već imaju takve biblioteke i kataloge na svojim web-stranicama, ali, uglavnom, stvaraju samo djelimične podatke, često namijenjene samo odabranim SW alatima.

Također se razvijaju softverska rješenja za prezentaciju, naprimjer, komadnog namještaja na način koji koristi „proširenu stvarnost”.

Informatičko obrazovanje o primjeni BIM tehnologije je u procesu razvoja. Budući da su zahtjevi tenderske dokumentacije u postupku javne nabavke bili angažovanje BIM savjetnika s određenim kvalifikacijama, te je u tu svrhu bilo potrebno angažovati kompaniju koja nije s područja Bosne i Hercegovine.

Inicijativa preko Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je 2019. pokrenula ambiciozni projekat digitalizacije bh. društva u jednom od svojih segmenata, bavila se i građevinskim sektorom i trebala bi provjeriti koji su rezultati ili smjernice do sada usvojeni i na koji način takve ili druge inicijative bez jasnih zakonskih propisa nameću ulaganja u opremu, znanja i vještine potrebne da bi se pripremljena projektna dokumentacija na najbolji način primijenila u procesu izgradnje objekata.

Inicijative poput "Pametnog grada", koje finansira UNDP, a podržalo je Gradsko vijeće, realizovane su u Sarajevu 2019/20. godine, a sada se proširuju i na druge gradove u BiH i bit će prilika za finansijsku podršku inicijativama o primjeni nekih od BIM tehnologija u okviru određenih projekata.

5. Identifikacija glavnih neriješenih problema i mogućih prepreka

Na osnovu gore navedenog identificirani su sljedeći glavni problemi koji su utjecali na primjenu BIM metode u BiH.

-       fragmentirani sistem državne uprave u BiH koji sprečava uspostavljanje zajedničkih pravila i horizontalno usvajanje BIM metode na svim državnim i entitetskim nivoima vlasti,

-       nepostojanje pravnog okvira za implementaciju BIM metode,

-       nedostatak upravljanja informacijama, saradnje i koordinacije između javnih klijenata,

-       nedostatak svijesti i informacija o tome kakve ishode i koristi donosi BIM metoda,

-       nedostatak sveobuhvatnih informacija o trenutnom stanju u području digitalizacije podataka potrebnih za implementaciju BIM metode,

-       nedostaje potrebna standardizacija (normativna pitanja),

-       potrebno je dodatno obrazovanje (obrazovna pitanja),

-       nedovoljno tehničko znanje o BIM metodi, posebno u pogledu upotrebe poslovnih procesa, upotrebe podataka u daljnjim procesima, percepcije čemu BIM modeli služe itd,

-       nepoznavanje prednosti BIM metode,

-       otpor uvođenju novih metoda.

Istaknute slabosti daju naznaku da je intenzivna obuka i povećanje svijesti o BIM-u i njegovim prednostima prvi korak ka poboljšanju i razvoju u pogledu primjene BIM metode u BiH. To bi moglo biti podržano obukom javne uprave koja bi bila sposobna ne samo za procjenu projektne dokumentacije obrađene BIM metodom, već bi mogla zahtijevati i efikasnu upotrebu BIM metode u javnim nabavkama i ugovorima o investiranju. To bi moglo dovesti do poboljšanja ukupne situacije ne samo u pogledu dokumentacije i upravljanja, već i do finansijske uštede.

Pristupi primjeni BIM-a u evropskim zemljama razlikuju se u skladu s lokalnim uslovima, međutim, cijeli proces implementacije BIM-a na nacionalnom nivou trebao bi slijediti najbolje svjetske prakse. Usklađivanje mjera strategije za uklanjanje prepreka uvođenju BIM-a sa zemljama u okruženju i korištenje njihovih iskustava olakšalo bi i ubrzalo uvođenje ove metode i u BiH.

Budući da BIM metoda još uvijek nije prepoznata u zakonodavstvu BiH, ne postoji koordinacija i komunikacija između nadležnih ministarstava, profesionalnih organizacija i komercijalnog sektora, a postupci u građevinskoj industriji i dalje slijede konvencionalne metode projektovanja-izrade-ponude, te nadležne institucije u BiH moraju ubrzati efikasno uvođenje BIM metode i odgovorno i aktivno pristupiti primjeni BIM metode u građevinskom sektoru, te zakonski podržati njenu upotrebu. To bi trebalo izvesti primjenom koncepta uvođenja BIM-a koji bi služio za određivanje pojedinačnih kontinuiranih i koherentnih koraka i omogućio bi upotrebu BIM metode što je prije moguće, iako samo u odabranim područjima. Koncept bi omogućio relevantnim učesnicima (projektantima, investitorima, građevinskim kompanijama, inžinjerima itd.) da prate proces i budu spremni za dalje korake.

6.  Glavna područja od interesa za implementaciju BIM metode

Uzimajući u obzir fragmentaciju državne uprave u BiH i nemogućnost donošenja jasnog i jednoobraznog zaključka, čini se realnim podržati sljedeće:

-       obrazovanje tj. uključivanje BIM-a u nastavne planove i programe akademskog obrazovanja, omogućavajući studentima da se upoznaju s konceptom BIM-a i steknu neke osnovne vještine, što je od najveće važnosti za primjenu BIM-a na nacionalnom nivou, te dugotrajno obrazovanje inžinjera i tehničara,

-       digitalizacija podataka,

-       usvajanje adekvatne strategije za uvođenje i formulisanje odgovarajućih normi, pravila i propisa koji regulišu uvođenje BIM-a, usvajanje i primjena evropskih i međunarodnih standarda i specifikacija zbog šireg prihvatanja iste metodologije, mogućnosti izrade ugovora s istom terminologijom i rad u digitalizovanom okruženju,

-       povećanje nivoa svijesti poslovnih subjekata u prvoj fazi kako bi se povećao nivo informisanosti, povjerenje u novu metodu, pokazale prednosti BIM metode i motivisao čitav AEC sektor u BiH da implementira BIM.

a)    Obrazovanje

Primjena BIM metodologije u građevinskoj praksi je, kako u Bosni i Hercegovini, tako i generalno, između ostalog, uslovljena nivoom educiranosti potencijalnih korisnika.

Socio-ekonomska situacija, mentalitet, pravno neuslovljavanje za dodatnim edukacijama, kako bi se dobile ili produžile profesionalne licence, činjenica da Bosna i Hercegovina nije članica EU, kao i drugi faktori, imaju za posljedicu da većina osoba zaposlenih u građevinskom sektoru BiH ostaje na nivou educiranosti koja je stečena prethodnim formalnim obrazovanjem. Istovremeno, u građevinarstvu na globalnom nivou dešava se organizacioni i tehnološki napredak kojem, između ostalog, doprinose standardi i direktive EU vezane za primjenu BIM pristupa u građevinskim projektima. Jedna od značajnih posljedica navedenog je da, za strateške infrastrukturne građevinske projekte u BiH, domaće građevinske firme nisu konkurentne u odnosu na inostrane, koje su u mogućnosti realizovati projekte BIM pristupom. Stoga je od izuzetnog značaja za promjenu sistema projektovanja u građevinarstvu Bosne i Hercegovine uključivanje obrazovnih institucija svih nivoa.

Dakle, za uspješnu implementaciju BIM metodologije u praksi, potrebno je uključiti:

-  srednjoškolsko obrazovanje,

- visoko obrazovanje,

- inžinjere iz prakse.

Pored navedenih konvencionalnih načina edukacije, organizovanih od strane relevantnih obrazovnih institucija, potrebno je obratiti pažnju i na činjenicu da u savremenom društvu, naročito mlađoj populaciji pogoduje informisanost, ali i prihvatanje novih znanja putem društvenih mreža. U tom smislu, poželjno je ispratiti trend promovisanjem prednosti primjene BIM metodologije s kratkim prezentacijama, tutorijalima, koji bi bili prisutni na društvenim mrežama, YouTubeu i sl.

           i)        Obrazovanje – srednja škola

Aktivnost uvođenja BIM metodologije na nivou srednjoškolskog obrazovanja treba realizovati sistemski, počevši od saradnje s ministarstvima obrazovanja Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, nadležnim kantonalnim ministarstvima i koordinacijom s agencijama nadležnim za srednjoškolsko obrazovanje, kao i ministarstvima nadležnim za područje objekta.

Zbog složenosti uređenja institucija koje imaju nadležnost u različitim domenima za sistem srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini i nedostatka javne baze podataka o koordiniranim aktivnostima istih, neophodno je uraditi detaljniju metodologiju pristupa svim nadležnim institucijama, organiziranjem njihovih informacija o važnosti srednjoškolskog obrazovanja, analiza relevantnih nastavnih planova i programa građevinskih i ostalih tehničkih škola (s napomenom o nedostatku jedinstvenog nastavnog plana i programa profila građevinskih, arhitektonskih i geodetskih tehničara i tehničara koji učestvuju u izgradnji sektora na nivou BiH), fokusirajući se na koordinirani rad i međusobnu saradnju u predmetima koji se bave mehanikom tla, građevinskim materijalima, projektom konstrukcije, organizacijom i tehnologijom gradnje, računalnim aplikacijama itd.

Naglasak bi trebao biti na IT subjektima kako bi im izlazne kompetencije tehničara omogućile sposobnost modeliranja odgovarajućih tehničkih i funkcionalnih sklopova u BIM softveru.

U ovom kontekstu, odgovarajuće rješenje bila bi izrada pilot-projekta s konzorcijem od tima nastavnog osoblja srednjih građevinskih škola iz Češke, dva tima nastavnog osoblja građevinskih škola u BiH (u kojima bi bili nastavnici iz po jedne građevinske škole iz svakog entiteta), predstavnici ministarstava nadležnih za obrazovanje u entitetima i privredni subjekti s iskustvom u implementaciji BIM-a. Cilj pilot-projekta bio bi:

- podizanje kompetencija nastavnog osoblja (angažovanog na stručnim predmetima) iz dvije građevinske škole,

- prenošenje iskustava nastavnika iz EU o implementaciji BIM-a u nastavnom procesu,

- uspostavljanje modela koji bi ministarstvima nadležnim za obrazovanje ukazao na važnost uvođenja BIM sistema kao modela prema kojem se edukuju izlazni profili srednjoškolskog građevinskog sektora, postojeće barijere, kao i na načine otklanjanja istih,

- prenošenje iskustva timova nastavnika iz građevinskih škola u BiH, direktno uključenih u implementaciju pilot-projekta, nastavnicima drugih građevinskih škola u BiH.

         ii)       Obrazovanje – univerziteti

Aktivnost uvođenja BIM metodologije na nivou visokog stručnog i akademskog obrazovanja treba sistematski realizovati, započinjući saradnjom s nadležnim ministarstvima za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini.

Kao jedno od polazišta za implementaciju BIM-a u Bosni i Hercegovini, kroz aktivnosti visokoškolskih ustanova, predlaže se sveobuhvatna provedba istraživanja o poznavanju BIM-a kao sistema.

Stoga bi prikladan napredak mogao biti razvijanje pilot-metodologije za izvođenje studijskog projekta, koji bi kombinovao aktivnosti studenata arhitekture, građevine, geodezije, mašinstva, elektrotehnike i ekonomije na istom građevinskom projektu. Ovaj sistem rada, u kratko opisanom pilot-projektu, bio bi dobra osnova za prihvatanje BIM-a u akademskoj zajednici, kao sistema u kojem se i tehnološki i metodološki pristupilo izvođenju građevinskih projekata.

       iii)       Obrazovanje – cjeloživotno obrazovanje – inžinjeri, tehničari

Izuzetno je važno promovisati koncept učenja tokom cijelog radnog vijeka pojedinca, poticati motivaciju za stjecanje i unapređivanje kompetencija koje će olakšati i ubrzati rad, podići nivo kvaliteta, otvoriti mogućnost rada na projektima izvan BiH itd.

Organizaciju kurseva cjeloživotnog učenja inžinjera i tehničara iz prakse treba relizovati koristeći iskustva uspješnih organizacija kurseva cjeloživotnog učenja u BiH i iz drugih tema u oblasti građevinarstva, ali i iz iskustava regiona i zemalja EU, koje su organizovale iste i/ili slične aktivnosti. U skladu s tim, preporučljivo je da nosioci organizacije kurseva cjeloživotnog učenja budu univerziteti kojima će, u skladu sa specifičnostima svakog pojedinačnog kursa, podrška biti resorna ministarstva za obrazovanje, resorna ministarstva za nauku, resorna ministarstva za građevinarstvo, instituti, institucije za obrazovanje odraslih, radnički univerziteti s programima za prekvalifikaciju odraslih, predstavništva softverskih kompanija, privredna komora, inžinjerska komora, udruženja inžinjera, relevantni građevinski privredni subjekti itd.

Posebnu pažnju treba posvetiti opremanju i obuci zaposlenih u javnoj upravi - iz resornih ministarstava, te entitetskih, kantonalnih i općinskih vlasti jer bi oni kao neposredni učesnici u procesu izdavanja i provjere vjerodostojnosti izgrađenih projekata trebali savladati osnovne postulate i vještine korištenja softvera koji su dio BIM procesa. Interdisciplinarnost u izvršavanju procesa pojedinih ministarstava koji se posredno ili direktno tiču gradnje u najglobalnijem smislu, poput transporta, komunikacija, upravljanja otpadom, upravljanja vodnim resursima itd, svakako bi se mogla poboljšati primjenom BIM tehnologija i podataka koje projektna dokumentacija može sadržati.

b)    Digitalizacija podataka- struktura i sadržaj modela, mogućnosti korištenja podataka

Tehničko srce BIM metode je zajedničko okruženje podataka (CDE) koje uključuje sve informacije. Odnosno, ne samo 3D model i njegovi negeometrijski podaci, već i svi ostali dokumenti, komunikacija između učesnika u projektu i njihovih procesa u različitim fazama životnog ciklusa zgrade. Predaja projektnih datoteka u digitalnom obliku ima velike prednosti u odnosu na slanje isključivo u 2D štampanom obliku. Pored fizičke dostave, moguće je poslati dokumentaciju e-poštom ili fizički na manjem mediju nego u papirnoj verziji. Informacije pohranjene u BIM modelu mogu se podijeliti u dvije grupe prema svojoj namjeni - geometrijski podaci (vizualni izgled elementa) i - negeometrijski podaci (svojstva i parametri pojedinih elemenata modela ili upravljački i prateći strukturalni dokumenti).

Međutim, ne postoji standardizirani format podataka za tendere javnih nabavki koji se obrađuju u elektronskoj formi, za lokaciju i dozvole za gradnju u BiH. Postoje samo fragmentirani zapisi o upravljanju državnom imovinom itd. Stoga će mogući dogovori o strukturi i sadržaju modela zahtijevati duže rasprave s relevantnim učesnicima i državnom upravom. Neophodno je nadgledati brojne projekte i odabrati najbolje prakse koje bi se mogle kreirati, a u skladu s procjenom pilot-projekata.

c)    Mogućnosti i zahtjevi za razvijanje smjernica ili standarda

           i)        Upotreba tehničkog standarda u stvarnim procesima (EN ISO 19650 series)

Trenutno se u BiH posebno koriste sljedeći referentni dokumenti (standardi, norme, smjernice):

·       BIM specifikacije (EIR),

·       Specifikacija nivoa razvoja (Dio I i II, BIMForum),

·       PAS 1192-2: 2013: Specifikacija za upravljanje informacijama za fazu kapitala / isporuke građevinskih projekata koristeći modeliranje informacija o zgradama; BSI.

Kako bi se prilagodili Evropskoj uniji, preporučuje se slijediti evropske standarde EN ISO 19650 serije i osigurati kontinuirano usvajanje i prevođenje svih relevantnih tehničkih standarda koji se obrađuju u ovoj oblasti. Da biste koristili BIM metodu u potpunosti, potrebno je međusobno razumijevanje te pravilno razumijevanje zahtjeva i sl. Tada je neophodno dati svim zainteresovanim stranama terminologiju i naučiti razlikovati relevantne pojmove koji su općenito definisani u sljedećim standardima i standardima podataka:

·       EN ISO 19650-1:2018: Organizacija i digitalizacija informacija o zgradama i građevinskim radovima, uključujući modeliranje informacija o zgradama (BIM) - Upravljanje informacijama pomoću modeliranja informacija o zgradama - Dio 1: Koncepti i principi;

·       EN ISO 19650-2: 2018: Organizacija i digitalizacija podataka o zgradama i građevinskim radovima, uključujući modeliranje informacija o zgradama (BIM) - upravljanje informacijama pomoću modeliranja informacija o zgradama - 2. dio: Faza isporuke imovine;

·       EN 17412:2020 Modeliranje informacija o zgradama - Nivo potrebe za informacijama - Dio 1: Koncepti i principi;

·       Otvoreni BIM format za saradnju (BCF), industrijske klase (IFC) - izgradnja SMART standarda podataka.

Ispod je pregled osnovnih BIM pojmova i njihovih definicija:

2D

Dvodimenzionalni prikaz objekta, obično planovi, presjeci, uzvišenja i detalji. Može se kreirati od samog početka ili generisati iz 3D modela. Glavni projekti koje koriste vlasti i izvođači radova trenutno su na ovom nivou.

3D Model

3D geometrijski modeli izvedeni su iz inžinjerskih projektnih aplikacija, sastoje se od 3D čvrstih predmeta i trouglastih površina. Modeli mogu imati različite nivoe detalja i razvoja, ovisno o fazi projekta.

4D

Inteligentno povezivanje pojedinačnih 3D CAD / BIM komponenti ili sklopova s informacijama vezanim za vrijeme ili raspored. 4D je 3D plus raspored / vrijeme.

5D

Inteligentno povezivanje pojedinačnih 3D CAD / BIM komponenata ili sklopova s informacijama o količini ili troškovima. 5D je 3D plus količina/ trošak.

Karakteristike

Skup podataka popunjen dijelovima informacija vezanim za svaki BIM objekat za pružanje različitih vrsta informacija, poput fizičkih / geometrijskih karakteristika, klasifikacijskih kodova, lokacija, odnosa ili podataka koji se odnose na slučajeve upotrebe BIM-a. Neki autorski alati to nazivaju "parametar".

Autorski alati

BIM softver koji su razvili različiti dobavljači koji omogućavaju stvaranje i modificiranje BIM modela.

BCF

Format otvorene datoteke koji omogućava dodavanje tekstualnih komentara, snimaka zaslona i još mnogo toga preko IFC modela za bolju komunikaciju između strana koje koordiniraju. Odvaja komunikaciju od stvarnog modela.

BIM plan izvršenja

Dokument razvijen predugovorom dobavljača da bi se odgovorilo na zahtjeve za informacijama poslodavca (EIR / TS) - koji definišu kako će se provoditi aspekti modeliranja informacija u projektu. BEP olakšava upravljanje realizacijom projekta. BEP će se detaljno razvijati s vremenom u skladu s imenovanjem dodatnih članova u lancu snabdijevanja.

Modeliranje građevinskih informacija

Skup tehnologija, procesa i politika koji omogućavaju raznim učesnicima da zajednički projektuju, konstruišu i upravljaju objektom u virtuelnom prostoru.

BIM Model

3D modeli koji sadrže informacije i podatke o karakteristikama.

Upotreba BIM-a

Planirani ili očekivani projektni rezultati od generisanja, saradnje i povezivanja modela s vanjskim bazama podataka. Predstavlja interakciju između korisnika i sistema za modeliranje kako bi se generisali rezultati zasnovani na modelu (npr. otkrivanje neslaganja, procjena troškova).

Klasifikacija

Sistematski raspored naslova i podnaslova za aspekte građevinskih radova, uključujući prirodu imovine, te građevinskih elemenata, sistema i proizvoda.

Klijent (korisnik)

Pojedinac ili organizacija koja koristi sredstva.

Zajedničko okruženje podataka (CDE)

Jedinstveni izvor informacija za bilo koji projekat, koji se koristi za prikupljanje, upravljanje i širenje svih relevantnih odobrenih projektnih dokumenata za multidisciplinarne timove u upravljanom procesu.

Datoteke podataka (slijedovi podataka)

Izdvajanje podataka pohranjenih u BIM modelima. Ovi podaci se izdvajaju u proračunske tablice ili baze podataka.

Razmjena podataka

BIM isporuke (datoteke modela + datoteke podataka + datoteke dokumenata).

Zahtjevi za informacijama poslodavca (EIR)

Predtenderska dokumentacija u kojoj se navode informacije koje treba dostaviti, te standardi i procesi koje će dobavljač usvojiti kao dio procesa isporuke projekta.

Poslodavac

Pojedinac ili organizacija imenovana od strane poslodavca ugovorom o izgradnji.

Federated Model

BIM model koji povezuje (ne spaja) nekoliko monodisciplinskih modela zajedno. Za razliku od agregiranih modela, ovakvi modeli ne spajaju svojstva pojedinačnih modela u jedinstvenu bazu podataka (ili jedinstveni agregirani model). Koncept „federacije (federated)“ ističe činjenicu da postoji interna struktura (WBS-Work Breakdown Structure, struktura poslovnog raščlanjivanja) koja povezuje sve organizacione modele s korespondentnim projektom ili organizacijom. Ova ideja uključuje ne samo imenovanje i kodifikaciju, već i druge teme poput georeference / geolokacije i upravljanja podacima.

IFC

Neutralna i otvorena specifikacija modela podataka (npr. ona koju ne kontroliše jedan dobavljač softvera ili grupa dobavljača) koja se koristi u BIM programima i koja sadrži model zgrade ili objekta, uključujući prostorne elemente, materijale, oblike i informacije, kao i karakteristike.

Razmjena informacija

Strukturirano prikupljanje informacija u jednoj fazi projekta, u definisanom formatu i klasi tačnosti.

Specifikacije podataka

Kolektivni izraz koji se koristi, a uključuje „nivo geometrijskih detalja“ (ZG) i „nivo informacija“ (ZP).

Glavni plan isporuke informacija

Isporuka nakon potpisivanja ugovora, a koja uključuje plan s popisom svih isporučenih informacija o projektu, uključujući modele, crteže, specifikacije, opremu, rasporede, niz podataka, te druge vrste rezultata, kao što su 4D videozapisi. On određuje kada treba pripremiti informacije o projektu i definiše specifikacije podataka i postupke. Kreiran je uspoređivanjem TIDP-ova svih dijelova projekta.

Prekretnica

Planirani događaj kojim se označava rok za izvršenje određenog zadatka ili cilja. Prekretnica može označiti početak, srednju tačku ili kraj jedne ili više aktivnosti.

Parametar

Sinonim “atributa (osobine, karakteristike)” koji se koristi u nekim autorskim alatima. Ovaj dokument koristi izraz atribut.

Plan isporuke informacija o zadatku

Isporuka nakon potpisivanja ugovora, koja uključuje plan s popisom svih informacija o određenom dijelu projekta, uključujući modele, crteže, specifikacije, opremu, rasporede, grupe podataka i druge vrste rezultata, kao što su 4D videozapisi, utvrđuje kada će se pripremiti informacije o projektu i definiše specifikacije podataka, kao i postupke.

Svjetski koordinatni sistem

Koordinatni sistem čije porijeklo određuje korisnik. Ovaj sistem omogućava da više projekata ili modela koristi zajednički koordinatni sistem za određivanje položaja.

Informacije o projektu

Informacije o projektu: Klijent, korisnik, projektant, naslov projekta, broj projekta, lokacija projekta, pododjeljak, lanci, faza, glavni projekt - kratki opis projekta, dodatne informacije o projektu.

Faza / prekretnica projekta

Procijenjeni datum početka, procijenjeni datum završetka (BEP, Razvoj BIM modela, Otkrivanje nedosljednosti projekta i Izvještaj o pregledu BIM projekta, Provjere kvaliteta i izvještaj, Uspostava čistog BIM i BIM izvještaja o reviziji projekta, Stvaranje stvarnog predmjera)

Ključni projektni kontakti

Ključni projektni kontakti za svaku organizaciju na projektu: predstavnik klijenta, voditelj projekta, BIM menadžer, vodeći BIM koordinator, BIM koordinator, BIM autor / modeller (ko modelira).

          ii)       Zahtjevi za razmjenu

Razmjena zahtjeva definisana je kao skup podataka potrebnih za razmjenu kako bi se udovoljilo određenim zahtjevima tokom bilo koje faze životnog ciklusa projekta.

Zahtjevi za informacijama poslodavca (EIR) definišu informacije koje će poslodavcu biti potrebne kako od vlastitog internog tima, tako i od dobavljača za razvoj projekta i za upotrebu dovršenog izgrađenog sredstva - građevine. Relevantni izvodi iz zahtjeva za informacijama poslodavca uključeni su u dokumentaciju o svim imenovanjima koju zaključuje direktno poslodavac, kao što su: savjetnici, izvođači i tako dalje. Potencijalni dobavljači, tj. podugovarači, odgovaraju na zahtjeve poslodavca informacijama o planom izvršenja BIM-a iz predugovora na osnovu kojeg se može procijeniti njihov predloženi pristup, sposobnost i kapacitet.

Razvoj zahtjeva za informacijama kod poslodavca vjerojatno će biti iterativni proces, a sljedeći su zadaci dio procesa koordinacije:

•       Korištenje zajedničke postavke izlaznih podataka u svim disciplinama (kategorijama, dijelovima);

•       Svi BIM modeli moraju biti georeferencirani u internom lokalnom koordinacijskom sistemu za dati projekat (BIM model);

•       Direktno referenciranje internih i unutardisciplinarnih BIM podataka iz drugih disciplina tokom stvaranja BIM modela kako bi se eliminisala značajnija neslaganja tokom BIM modeliranja;

•       Izrada projektnih BIM modela u izvornom formatu IFC redovno se razmjenjuje u dogovorenim vremenskim intervalima.

Format IFC 2x3 ima najširi opseg podrške od strane svih objavljenih IFC izdanja. Međutim, sada je IFC4 registrovan kod ISO-a kao službeni nacionalni standard BAS ISO 16739:2016 u BiH.

Bilo bi korisno posvetiti daljnju pažnju raspravama o zajedničkom predlošku EIR-a, ali svakako s naglaskom na prilagodbu za različite projekte i investitore.

        iii)       Sadržaj i struktura BEP-a

Odgovor na EIR je BIM plan izvršenja (BEP). BEP utvrđuje jesu li uslovi EKS-a izvodljivi. Tokom projekta moguće je prilagoditi BEP po potrebi.

BEP - BIM plan izvršenja je dokument koji opisuje osnovne projektne parametre, ulogu, odgovornost učesnika, osnovne uslove za izradu BIM modela, alate koji se koriste i osnovne pojmove.

Propisi o procesima i modeliranju za informativni model zgrade povezuju:

-       Razvoj BIM modela (glavni projekat);

-       Otkrivanje i pregled nedosljednosti u projektovanju pomoću BIM-a;

-       Analiza otkrivanja neslaganja;

-       Provjera početka (Quantity Take-off QTO) zasnovana na modelu;

-       Redovno ažuriranje i nadgledanje pravilnog ažuriranja BIM modela u skladu s napredovanjem radova.

Propisi o modeliranju za informativni model objekta: struktura 3D modela, konvencija o imenovanju datoteka modela, specifikacija podataka, atributi, smjernice za modeliranje, sistem geolokacije i koordinata i integralni federalizirani model i federalizirani (federated) modeli svih dijelova.

Bilo bi korisno razmotriti mogućnost uključivanja preporučenog zajedničkog predloška u neke od dokumenata koje treba pripremiti na tržištu BiH kako bi se implementirale BIM tehnologije, poput BIM priručnika ili smjernica.

        iv)        Upotreba CDE-a

Zajedničko okruženje podataka (CDE) jedinstveni je izvor informacija za bilo koji projekat ili sredstvo, koji se koristi za prikupljanje, upravljanje i širenje svih relevantnih odobrenih projektnih dokumenata i podataka za multidisciplinarne timove u upravljanom procesu. CDE mora obezbijediti sigurno, zajedničko digitalno okruženje kojem mogu pristupiti sve odobrene strane u projektu. CDE platforma je uspostavljena na jednoj platformi za svaki BIM projekat. Svi učesnici projekta dodani su na CDE s definisanim korisničkim ulogama i dozvolama.

Da bi se dobili rezultati s nivoom kvaliteta koji zahtijeva klijent, neophodno je upravljati ukupnim postupkom BIM saradnje u više kategorija.

Razmjena informacija je dozvoljena u CDE okruženju, uključujući e-poštu i modele.

CDE model ima četiri glavne faze: rad u toku (za neodobrene informacije), dijeljenje (odobreni podaci za dijeljenje), objavljivanje (informacije koje je odobrio poslodavac) i arhiviranje.

Za projekte rađene u BiH, koji dijelom koriste BIM, uglavnom se koristi komunikacija putem e-pošte - putem ftp servera. CDE se rijetko koristi, samo u slučajevima kada jedan od učesnika već radi s njim. Stoga je neophodno da svi ulazi u CDE budu jasno definisani hijerarhijom zahtjeva za informacijama (kada treba pripremiti informacije o projektu, kao i pomoću kojih protokola i postupaka, uključujući sve relevantne planove isporuke informacija o zadacima).

d)    Analiza zakona i ugovora

Većinu trenutnih velikih ugovora o izgradnji infrastrukture u Bosni i Hercegovini kreditiraju svjetske ili evropske banke, a zasnivaju se na crvenom FIDIC-u ili na uslovima ugovora o izgradnji zgrada ili građevinskih radova koje je projektovao klijent (građevinski i inžinjerski radovi projektovani od strane poslodavaca). Nedavno su objavljeni tenderi koji predviđaju takozvani žuti FIDIC ili ugovore o isporuci opreme i građevina u kojima projekte priprema izvođač (izvođenje i projekat).

Do sada je bilo malo zahtjeva za korištenjem BIM tehnologije u projektovanju. Odnedavno (od sredine 2018.), na projektima crvenog FIDIC-a, od izvođača se traži da formira BIM model projekta prema glavnom projektu, koji je već razvijen prema datim BIM specifikacijama. Stoga, zadatak BIM savjetnika je napraviti BIM model prema postojećoj tehničkoj dokumentaciji, uzimajući u obzir zahtjeve iz BIM specifikacija. U ovom procesu potrebna je izrada modela u skladu s PAS 1192-2: 2013 koji definiše „BIM nivo 2“.

U prvom koraku ovaj model se koristi za otkrivanje grešaka u projektnoj dokumentaciji. U drugom koraku provjerava se usklađenost pojedinih dijelova projekta (usklađenost projekta trase s projektom odvodnje, projektom elektroinstalacije...). U trećem koraku, količine iz procjene troškova glavnog projekta provjeravaju se s količinama dobivenim iz BIM modela. Na kraju, cilj je dostaviti model dovršenog objekta koji u potpunosti odgovara situaciji izvedenih radova, kao model koji će investitoru služiti u fazi upotrebe i održavanja građevine.

Prilikom izvođenja ugovora u skladu sa žutim FIDIC-om, zahtjevi investitora za razvoj BIM modela proširuju se zahtjevom za razvoj 4D i 5D simulacija konstrukcije, kao i 4D praćenje performansi. U odnosu na zahtjeve prema crvenom FIDIC-u, činjenica je da su ti zahtjevi premješteni u raniju fazu projekta (jer se projekat ugovara istim ugovorom), pa se BIM model može koristiti u svrhu izrade glavnog projekta, planiranja izvršenja, praćenja učinka i sve to prije upotrebe i održavanja.

Što se tiče visokogradnje ili manjih individualnih zgrada, takvi zahtjevi nisu primijećeni, iako je 3D modeliranje, kao način prezentacije izgleda zgrade investitoru, postalo standard.

U BiH se koriste predlošci iz drugih zemalja, uglavnom iz Velike Britanije. Stoga bi u daljem razvoju trebalo preći na dokumente EU.

U prilogu teksta dostavljamo BIM specifikacije kako ih je definisala kompanija “Autoceste FBiH” kao investitor u najvećim infrastrukturnim projektima.

7. Rezime

Implementacija BIM metode u građevinskoj praksi uključuje opsežne aktivnosti koje će se preklapati u mnogim poljima. Gore navedeni opći opis načina na koji se i u kojoj mjeri BIM metoda koristi u BiH, kao i stanje u oblastima, te problemi u vezi s primjenom BIM metode, pokazali su da je trenutna situacija primjene BIM metode u BiH obilježena visokim nivoom fragmentacije (usitnjenosti) na svim odgovarajućim nivoima i područjima.

Ne postoji pravna podrška za implementaciju BIM metode, nema koordinacije i komunikacije između nadležnih ministarstava, profesionalnih organizacija i komercijalnog sektora, nema ciljane podrške u prijenosu informacija ka profesionalnoj zajednici, podaci i dokumenti u digitalnom obliku koriste se u vrlo ograničenoj mjeri jer ne postoje jedinstveni formati podataka, struktura i procesa podataka. Ne postoji jedinstven koncept upotrebe BIM-a, a fragmenti modeliranja po BIM metodi mogu se vidjeti samo u nekim projektima koje, uglavnom, realizuju strani investitori. Ali kada je riječ o provedbi projekta, pojavljuje se nedostatak upravljanja informacijama, koordinacije i nedovoljno poznavanje povezanih procesa između uključenih subjekata. Kao rezultat, svaka implementacija projekta zahtijeva veće troškove i više vremena nego što se prvobitno očekivalo.

Oba tima eksperata uključena u izradu Osnovne studije zaključila su da je, zbog relativno složenog i usitnjenog sistema državne uprave u BiH, nerealno u BiH započeti pristup uvođenja BIM metode “odozgo prema dolje”. U trenutnom stanju i kako bi se prešlo s fragmentacije cjelokupnog procesa na saradnju, napor bi se trebao usmjeriti više na odabrana područja za koja treba uvesti koncept BIM-a, a koji definiše pojedinačne korake i mjere koje treba poduzeti. Naglasak treba staviti na povećanje svijesti i edukaciju svih potencijalnih učesnika projekata zasnovanih na BIM-u - javna uprava, tehnička javnost i industrija. I AEC industrija i javni sektor trebaju uključivati ​​standarde i specifikacije razvijene za rad u digitaliziranom okruženju i usvojiti digitalizaciju kao jedan od glavnih strateških ciljeva uz podršku obrađenih smjernica, metodoloških smjernica, definisanog formata podataka, strukture i procesa i ostalih pratećih dokumenata i materijala. Uključivanje BIM-a u nastavne planove i programe akademskog obrazovanja, omogućavajući studentima da se upoznaju s konceptom BIM-a i steknu neke osnovne vještine, osnovni je preduslov za napredak i uspješnu primjenu BIM metode.