Kakva budućnost čeka zdravstvo?

Međunarodna organizacija za standardizaciju (International Organization for Standardization – ISO) objavila je interesantnu vijest pod nazivom Kakva budućnost čeka zdravstvo? Autor vijesti je Kath Lockett. Vijest prenosimo u cijelosti.

U budućnosti u kojoj dominira tehnologija, zdravstvene organizacije morat će se razvijati dramatičnim tempom kako bi odgovorile na višestruke izazove s kojima se svijet danas suočava.

Globalna zdravstvena industrija se trenutačno nalazi na pragu velike preobrazbe s obzirom na to da mnoštvo novih tehnologija remeti načine i modalitete zdravstvene njege u 21. stoljeću.

Uzmite u obzir recimo ovo: kako bi se spriječio nastanak bolesti vrši se genetsko „uređivanje” ljudskog DNK-a. Kirurzi vježbaju neonatalne operacije srca na 3D tiskanim anatomskim modelima a prvi put u svijetu isporuka bubrega za transplantaciju pacijentu koji godinama čeka na donora vrši se dronom. Svi se ti scenariji koji ulijevaju strahopoštovanje objedinjuju u ono što zovemo rađanje inovacija u zdravstvu.

Govoreći na 75. skupštini Svjetske zdravstvene organizacije (SZO),  prošlog tjedna  Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni ravnatelj SZO-a, rekao je: „Dozvolite mi da svoje izlaganje započnem s tim što smo sve učinili kako bi milijardama ljudi omogućili bolju zdravstvenu zaštitu i veće blagostanje. Predviđamo da ćemo do 2023. godine moći skoro dostići svoj cilj, međutim, sav taj napredak predstavlja samo oko četvrtinu napora potrebnih za postizanje Ciljeva održivog razvoja. Postoje, dakle, ohrabrujući trendovi i uspjesi koje treba proslaviti. 

Ovi novi trendovi mogli bi imati važne posljedice na način na koji upravljamo našim zdravstvenim sustavima, kao i na dizajn zdravstvenih ustanova sutrašnjice, te njihovu veličinu i broj osoblja. Demografske i ekonomske promjene, u kombinaciji s tehnološkim napretkom i rastućim konzumerizmom, omogućuju da se više zdravstvenih usluga nudi u ambulantnim ustanovama, čime se bolnička njega oslobađa za složenije slučajeve. Kako to utječe na zdravstvenu zaštitu kakvu poznajemo? I kako se ti novi trendovi odnose na zaštitu sigurnosti i zdravlja pacijenata?

Potrebu za poboljšanjem pružanja zdravstvene zaštite razmatra Tehnički komitet ISO/TC 304, Upravljanje zdravstvenim organizacijama. Dizajniran da osigura pravovremenu, djelotvornu, učinkovitu zdravstvenu njegu s minimalnim rizikom koja je usmjerena na pacijenta, budući standard (ISO 7101) pružit će liječnicima, pacijentima i njegovateljima strukturu i uvide koji su im potrebni da se što bolje integriraju u ovu fascinantnu eru zdravstvene zaštite.

 

Obilje standarda

Dakle, kako bi globalna zdravstvena zaštita mogla izgledati za deset godina? Tehnički komitet ISO/TC 304 okuplja stručnjake iz svih područja koja su vezana za pružanje zdravstvene zaštite, uključujući liječnike, bolničke administratore, predstavnike različitih ministarstava zdravlja i stručnjaka za kvalitetu, kako bi proučavali različite teme kao što su planiranje zdravstvene zaštite, upravljanje rizikom, pravičnost i ugroženo stanovništvo ili obuka zaposlenika. Cilj je podijeliti znanje stečeno iz različitih modela zdravstvene zaštite kako bi se kreirao skup priznatih standarda za upravljanje visokokvalitetnim zdravstvenim organizacijama, koji se mogu koristiti za unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite i ishoda za pacijente u cijelome svijetu.

Angela McCaskill, medicinska sestra i ravnateljica Programa za komunikacije i audit u Institutu za zdravstvene standarde, voditeljica je projekta radne skupine ISO/TC 304, koja je odgovorna za novi standard. „Kada sam počela istraživati o kvaliteti zdravstvene zaštite diljem svijeta, vidjela sam da postoji mnoštvo publikacija o primjerima dobre prakse koje su pripremila sveučilišta, zdravstvene organizacije ili nevladine organizacije, ali se činilo kako se te ideje nisu dovoljno dijelile ili primjenjivale na globalnoj razini. Cilj ISO-a je, kaže ona, da izradi standard koji se može lako prilagoditi i razumjeti diljem svijeta kako bi služio kao referenca za pojedince, zainteresirane strane, vlade i financijere.

Kako stvari stoje, zdravstvene organizacije i financijeri shvaćaju da nema smisla dati prednost kvantitetu dobivenih rezultata ako je kvaliteta toliko niska da ne dozvoljava nikakvo trajno poboljšanje. Projekt koji vode ISO-ovi stručnjaci stoga ima za cilj stvaranje standarda za sustav upravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite koji će koristiti zdravstvene organizacije, bez obzira na njihovu veličinu i razinu resursa, bilo gdje u svijetu.

 

 

Oblikovanje globalne zdravstvene zaštite

Voditelj skupine koja se bavi izradom standarda za kvalitetu zdravstvene zaštite profesor Adam Layland, bivši bolničar i izvršni ravnatelj zdravstvene službe Velike Britanije, vjeruje da nam je novi ISO-ov standard u ovom trenutku potrebniji nego ikada prije. „Zdravstvene organizacije su se godinama suočavale s trostrukom prijetnjom smanjenja financijskih resursa, nedostatka radne snage i starenja stanovništva. Sa svojim iskustvom u upravljanju zdravstvenom zaštitom – predsjedavao je britanskim komitetom za upravljanje zdravstvenim organizacijama – g. Layland je uvjeren da će ISO-ova stručnost biti više nego dobrodošla kako bi se popravila ova situacija.

Pandemija COVID-19 je naglasila važnost drugačijeg načina pružanja zdravstvene njege. Layland vjeruje da bi ovo novo zdravstveno pitanje moglo dovesti do pozitivnih promjena u svijetu globalne zdravstvene zaštite. „Imamo priliku  pomoći  jedni drugima u postizanju najboljih mogućih zdravstvenih rezultata. Razvoj ovog novog standarda poboljšat će njegu koju pružaju naši zdravstveni radnici i pomoći u prevazilaženju prijetnji zdravstvenoj zaštiti s kojima se zajednički suočavamo. Ovaj je standard globalan, a stručnjaci diljem svijeta pomažu nam u njegovu razvijanju.”

Samim tim što je utemeljen na globalnom konsenzusu, organizacije će kroz upotrebu ovog standarda moći pokazati svoju posvećenost kvaliteti, stalnom poboljšanju i politikama koje se oslanjaju na ciljeve i pokazatelje utemeljene na rezultatima. Prikupljeni će podaci pomoći u mjerenju učinka i pružiti dokaze zainteresiranim stranama što će, na kraju krajeva,  promovirati razmjenu najboljih praksi koje se koriste u bolnicama i zdravstvenim ustanovama u svim zemljama, kako bi se pomoglo u poboljšanju njege koju pacijenti dobivaju svuda u svijetu.

 

Poziv na akciju

Zbog svega gore navedenog ovom standardu potrebne su sve moguće povratne informacije do kojih se može doći na globalnoj razini. Nove su zemlje sudionice  pozvane da se pridruže redovima tehničkog komiteta ISO/TC 304 kako bi doprinijele razvoju standarda koji će pozitivno utjecati na pacijente diljem svijeta. S tim u vezi, gospođa McCaskill kaže da je ovaj tehnički komitet imao velikog uspjeha u privlačenju stručnjaka iz zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development - OECD) koje obuhvaćaju sve kategorije dohodaka i da su uloženi posebni napori kako bi se čuo glas zemalja s južne polulopte. Neke od tih zemalja su Gana, Malavi, Kamerun, Nigerija i Brazil. „To predstavlja jedan od naših najvećih izazova i od suštinskog je značaja za pristupačnost, primjenjivost i uspjeh samog standarda na globalnu populaciju”, primjećuje ona, i dalje precizira: „Lekcije koje možemo naučiti jedni od drugih imaju ogromnu vrijednost, evolucionarne su, a ne ovise o našem ekonomskom statusu.”

Međutim, priznajući da proces zahtijeva vrijeme, gospođa McCaskill je uvjerena da nikada u modernoj povijesti rad tehničkog komiteta ISO/TC 304 nije bio tako  potreban. „Ne potcjenjujemo količinu posla koji podrazumijeva izrada ovakvog standarda i već imamo snažan i motiviran tim koji vrijedno radi skoro 16 mjeseci. Ipak, mi stalno inzistiramo na daljnjoj suradnji i znanju bilo koje organizacije ili zemlje koja se bavi unaprjeđenjem kvalitete zdravstvene zaštite ili dijeljenjem dobre prakse. To je ključno za naš uspjeh i pomoći će ISO-u da uspostavi istinski vodeći globalni standard.