Internet stvari (Internet of Things - IoT) ima moć promijeniti naš svijet. I dok tek počinjemo uviđati njegov nevjerojatan utjecaj, još uvijek smo na samom početku ove radikalne preobrazbe. U ovome su članku date najnovije informacije o trenutačnom stanju u trci za standardiziranjem IoT-a, kao i informacije stručnjaka iz tog područja.


Uskoro će svaki uređaj koji imate ‒ i gotovo svaki objekt koji možete zamisliti ‒ biti povezan na internet. Bez obzira na to hoće li ići preko telefona, nosive tehnologije ili svakodnevnih predmeta u domaćinstvu, Internet of Things (IoT) će nas povezati na načine koje još ne možemo ni zamisliti.


Vaš termostat, alarmni sustav, detektor dima, zvono na vratima i hladnjak možda su već „umreženi”, ali promjene se također vide i u gradovima. Kroz bolje upravljanje energijom, vodom, prijevozom i sigurnošću ljudi su bliži svome okruženju čime se  podstiče san vezan za urbano blagostanje ‒ potpuno integriran, pametan, održiv grad. Posljednje, ali ne i manje važno, jeste da smo svjedoci dramatičnog rasta aktivnosti i inovacija u proizvodnim pogonima, gdje postoji ogroman potencijal za kibernetičko-fizičke sustave u cilju poboljšanja produktivnosti u proizvodnom procesu.


Kao što možete zamisliti, život u narednih deset godina izgledat će znatno drugačije od ovoga u 2016. s obzirom na to da se tempo tehnoloških promjena ubrzava, zahvaljujući velikim dijelom procvatu IoT-a. Na neki način IoT i dalje zvuči kao prazni tehnološki žargon.  On obuhvaća toliko različitih i nespojivih elemenata da je teško dati konkretnu definiciju. Dakle, u pokušaju da se da smisao ovim tehnologijama u nastajanju, pogledajmo kakvi su trenutačni planovi za izgradnju budućnosti IoT-a.


Paradigme u tehnologiji

Kompanija Gartner, Inc. koja se bavi konzultacijama predviđa da će u svijetu ove godine u uporabi biti 6,4 milijarde povezanih objekata, što je povećanje od 30% u odnosu na prošlu godinu. Očekuje se da će taj broj do 2020. godine porasti za više od tri puta, na gotovo 21 milijardu.  


Više od polovine glavnih novih poslovnih procesa i sustava uključit će do 2020. godine neke elemente IoT-a, tvrdi Gartner. Utjecaj na živote potrošača i korporativne poslovne modele ubrzano se povećava kako trošak „opremanja” fizičkih objekata sa senzorima i njihovo povezivanje s drugim objektima ‒ uređajima, sustavima i ljudima ‒ nastavlja padati.


Futurista i tehnolog Chuck Evanhoe, koji je detaljno upoznat sa IoT-om, objašnjava gomilanje uređaja koji su povezani na internet i jedni s drugima: „IoT će biti impresivan način za dobivanje  boljih informacija i u potrošačkom i u poslovnom okruženju. Vjerujem kako će IoT utjecati na sve sektore. Svi će sustavi o kojima ne razmišljamo u svakodnevnome životu poboljšati produktivnost ljudi tako da učinak neće biti ograničen na samo jedno područje.”


Iako sjajne aplikacije primijenjene u potrošačkoj tehnologiji, razumljivo, stvaraju najviše medijske reakcije, IoT ne podrazumijeva samo proste uobičajene situacije i komunikaciju u svakodnevnome životu. Najveće su prednosti umreženih uređaja  smanjenje troškova i povećanje efikasnosti proizvodnje, što neće samo učiniti upravljanje djelotvornijim, već i sam rad pametnijim.


Evanhoe navodi višestruke koristi: „Od 'pametnih uređaja' i 'pametnih fabrika' imat ćemo bolje informacije, veću kontrolu i bolji uvid u svakodnevne objekte, i poznate i nepoznate, koji stalno moraju funkcionirati. Pod nepoznatim mislim na objekte na koje većina ljudi i ne pomišlja dok ne postanu problem, kao što je primjerice električna mreža.”

Dobro došli u svijet industrije 4.0


Diljem svijeta dešavaju se velike promjene u tradicionalnoj prerađivačkoj industriji, što označuje početak ere pametne proizvodnje ili ere industrije 4.0. Svakoga dana, zahvaljujući tehnologijama utemeljenim na IoT-u, fabrike postaju pametnije, sigurnije i ekološki održivije. IoT povezuje fabrike s potpuno novom serijom pametnih proizvodnih rješenja, usmjerenih na proizvodnju. U  narednih se deset godina  predviđa da će dramatično poboljšanje proizvodnje i smanjenje troškova generirati milijarde u pogledu rasta prihoda i produktivnosti. Promjene koje to sa sobom nosi su ogromne.

IoT proizvođačima pruža mogućnost za praćenje objekata da bi saznali na koji način potrošači koriste određeni proizvod i kako bi se utvrdilo koje su to istaknute karakteristike. Time proizvođači mogu bolje razumjeti što to treba prilagoditi proizvodu(ima) kako bi se poboljšala stopa usvajanja i kupnja.  Kompanije žele biti svjesne onoga što korisnici rade s proizvodom, a IoT je taj koji im to omogućuje.


Prema globalnom istraživanju koje je ranije ove godine objavio Gartner, očekuje se da će 43% poduzeća do kraja ove godine usvojiti IoT, a najveći korisnici su kompanije u sektoru nafte, plina, komunalija kao i kompanije iz prerađivačke industrije.


IoT, primjerice, obećava da će u automobilskoj industriji doći do promjena koje još ne možemo predvidjeti, a koje već utječu na to kako proizvođači automobila proizvode svoja vozila i što oni misle o budućnosti svojih proizvoda.


Igor Demay, predsjedatelj tehničkog komiteta ISO/TC 22, Drumska vozila, objašnjava: „IoT se u automobilskoj industriji pojavio na početku 21. vijeka, s tim da su navigacijski sustavi dramatično promijenili odnos između vozača i vozila. Mi smo sada u drugoj fazi s „mirror uređajima” kao što su mobilni telefoni ili prijenosni navigacijski uređaji poznati kao nomadski uređaji, čije ekrane za vrijeme vožnje koriste vlasnici automobila ili vozači.”


Taj će se utjecaj samo produbiti s obzirom na širenje mreže povezanih automobila i zahtjeva potrošača za što zahtjevnijom tehnologijom u vozilima. „Treći korak”, kaže Demay „bit će uvođenje visoko naprednih sustava za pomoć vozačima i automatiziranih rješenja za vožnju.” Dakle, s obzirom na to da su IoT rješenja dio budućnosti automobilske industrije, izazovi koji su pred nama su ogromni jer razina sofisticiranosti i dalje raste.


Najveći izazov


Kao i kod svake nove tehnologije, IoT može biti zbunjujući i zastrašujući, posebice u raspravama koje se vode oko standardizacije. Trenutačno, najveći problem s kojim se IoT suočava je nedostatak konzistentnih standarda.


Dok za pojedine segmente IoT tehnologije standardi ne postoje, za druge postoje brojni konkurentski standardi ali ni jedan segment nije jasno određen. Bez „zajedničke metode komunikacije”, uređaji će biti u stanju komunicirati samo sa svojim brendovima i time ozbiljno ograničiti korist povezanih strojeva.  


Da bi shvatili kako nedostatak jedinstvenih standarda može zakomplicirati razvoj proizvoda i rast industrije, treba razmotriti pitanje povezivanja. Primjerice, ako se kompanija koja razvija pametnu odjeću razlikuje od kompanija koje razvijaju tehnologiju koja se primjenjuje u pametnim domovima, šanse da njihovi proizvodi komuniciraju su minimalne. To je zato što različiti uređaji često koriste različite komunikacijske protokole, što je rezultiralo nedostatkom interoperabilnosti. Međutim, ako dvije kompanije koriste isti standard za povezivanje, interoperabilnost će biti osigurana.

Stoga nije ni čudo da je IoT  vruća tema u standardizacijskoj zajednici. ISO/IEC-ov zajednički tehnički komitet JTC 1 osnovao je radnu skupinu za Internet of Things (WG 10) kako bi razvila arhitektonski model za interoperabilnost IoT sustava. Mnogi od standarda koji su potrebni vjerojatno postoje, ali još nije jasan njihov relativni značaj, raspoređivanje i provedba.


Kako bi razjasnio ovu situaciju, ISO je osnovao Stratešku savjetodavnu skupinu (SAG) za 4.0 industriju. Njezin predsjedatelj, Kai Rannenberg, uvjeren je kako ključni značaj leži u mrežnom povezivanju koje omogućuje tim objektima prikupljanje i razmjenu podataka. „IoT otvara velike mogućnosti i nepredviđene aplikacije, ali isto tako može kreirati velike rizike, npr. kada je prikupljanje podataka prekomjerno, ili kada uređaji koji su priključeni na internet nisu dizajnirani kako bi savladali taj izazov.”


Rannenberg smatra da standardi omogućuju bolje korištenje IoT tehnologije za stvaranje djelotvornijih, učinkovitijih sustava. „Neće biti različitih interfejsa. Standardi su nam potrebni kako bi se izbjeglo da interfejsi postanu zapreka plasiranju proizvoda na tržište. Standardi imaju nesumnjivo veliku ulogu u dizajniranju arhitekture 4.0 industrije (pametna proizvodnja) za koordinaciju tijeka i procesa rada.”


Za Rannenberga i druge stručnjake, rad SAG-a će kulminirati setom standarda koji će osigurati da svi uređaji povezani na internet mogu lako međusobno komunicirati  ‒ bez obzira na čip, operativni sustav ili proizvođača uređaja.


Suradnja i dijeljenje


Iako mnoštvo organizacija, uključujući i interesne skupine i industrijske konzorcije, pokušava uspostaviti standarde, ISO je taj koji je poduzeo zajedničke napore. Početkom godine ISO, IEC (Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo) i ITU (Međunarodna unija za telekomunikacije) organizirali su zajedničku radionicu o standardima za IoT u Berlinu, Njemačka. Domaćin tog događaja kao i koordinator ISO/IEC JTC 1 bio je Njemački institut za standardizaciju (DIN), članica ISO-a iz te zemlje. Cilj radionice bio je da se podijele iskustva i stekne uvid u tekuće standardizacijske aktivnosti u području IoT-a u okviru te tri organizacije.

Akteri iz različitih sektora razmijenili su mišljenja o svojim očekivanjima od IoT-a i o utjecaju koji bi on mogao imati na njihovo područje djelovanja. Predstavljeno je i nekoliko slučajeva uporabe, bavili su se aplikacijama kao što su pametne mreže, inteligentna proizvodnja, upravljanje lancem opskrbljivanja i nosivi pametni uređaji. Globalni izazovi kao što su očuvanje energije, pametniji gradovi i poboljšana zdravstvena zaštita također su spomenuti kao konkretni primjeri gdje IoT može imati značajnu transformacijsku ulogu. Radionica se također bavila pitanjima različite primjene domene IoT, kao što su privatnost i sigurnost podataka, te referentna arhitektura. Napredak standardizacije u ovom području je od ključne važnosti za masovno usvajanje IoT tehnologija i rješenja.


Na radionici je zaključeno da su međunarodni standardi od velikog značaja za izgradnju globalnog tržišta za sigurne, energetski efikasne i interoperabilne IoT uređaje i sustave. Sudionici panela su se složili kako je proširenje postojeće suradnje između tri međunarodne organizacije za standardizaciju od vitalnog značaja za ubrzavanje uspješnog raspoređivanja IoT-a.


Na kraju krajeva, vjerojatno je kako će biti potrebno više od jednog zajedničkog napora da se stabilizira stanje u ovom području. Nema sumnje da će biti potrebno još mnogo više zajedničkih napora kako bi se standardi učinili kompatibilnima. Međutim, u praksi će se ovaj posao nastaviti razvijati. Stručnjaci nam daju nadu da će se napredak vidjeti već u 2017 – zato budite u toku.


I više od povezivanja


Zbog brzih promjena koje se dešavaju u IoT tehnologiji čak i najiskusniji stručnjaci teško mogu predvidjeti budućnost standardizacije u ovom području. Međutim, ono što je sasvim sigurno jeste da su mogućnosti neograničene.


Evanhoe, kao futurist, razumije trenutačne trendove u tehnologiji i predviđa u kojem smjeru se oni kreću. „Konvergencija je neizbježna”, kaže on. „IoT predstavlja puno više od pukih povezanih uređaja, tj. objekata s IP adresom; sve tehnologije automatske identifikacije, uključujući RFID i bar kodove, omogućuju primjenu IoT-a tako što pomažu da se identificiraju 'objekti' u IoT-u. Sve su te veze napravljene radi pune primjene IoT-a.”


Bilo da se to obavlja preko telefona, nosive tehnologije ili svakodnevnih predmeta iz domaćinstva, IoT će nas povezati na način koji ne možemo još ni zamisliti. Dakle, ako se želite uključiti u ovaj trend, uhvatite nadolazeći val  IoT standarda i krenite na vožnju svojega života.

Preuzeto iz ISOFocusa # 118
Elizabeth Gasiorowski-Denis