Kako će nam Internet stvari promijeniti život

Internet stvari (Internet of Things - IoT) ima moć da promijeni naš svijet. I dok tek počinjemo uviđati njegov nevjerovatan utjecaj, još uvijek smo na samom početku ove radikalne transformacije. U ovom članku su date najnovije informacije o trenutnom stanju u trci za standardizovanjem IoT-a, kao i informacije stručnjaka iz ove oblasti.


Uskoro će svaki uređaj koji imate ‒ i gotovo svaki objekat koji možete zamisliti ‒ biti povezan na internet. Bez obzira hoće li to ići preko telefona, nosive tehnologije ili svakodnevnih predmeta u domaćinstvu, Internet of Things (IoT) će nas povezati na načine koje još ne možemo ni zamisliti.


Vaš termostat, alarmni sistem, detektor dima, zvono na vratima i frižider su možda već „umreženi”, ali promjene se također vide i u gradovima. Kroz bolje upravljanje energijom, vodom, transportom i sigurnošću ljudi su bliži svom okruženju čime se  podstiče san vezan za urbano blagostanje ‒ potpuno integrisan, pametan, održiv grad. Posljednje, ali ne i manje važno, jeste da smo svjedoci dramatičnog rasta aktivnosti i inovacija u proizvodnim pogonima, gdje postoji ogroman potencijal za sajber-fizičke sisteme u cilju poboljšanja produktivnosti u proizvodnom procesu.


Kao što možete zamisliti, život u narednih deset godina će izgledati znatno drugačije od ovog u 2016. s obzirom da se tempo tehnoloških promjena ubrzava, zahvaljujući velikim dijelom procvatu IoT-a. Na neki način IoT i dalje zvuči kao prazni tehnološki žargon.  On obuhvata toliko različitih i nespojivih elemenata da je teško dati konkretnu definiciju. Dakle, u pokušaju da se da smisao ovim tehnologijama u nastajanju, pogledajmo kakvi su trenutni planovi za izgradnju budućnosti IoT-a.


Paradigme u tehnologiji

Kompanija Gartner, Inc. koja se bavi konsultacijama predviđa da će u svijetu ove godine u upotrebi biti 6,4 milijarde povezanih objekata, što je povećanje od 30% u odnosu na prošlu godinu. Očekuje se da će taj broj do 2020. godine porasti za više od tri puta, na gotovo 21 milijardu.  


Više od polovine glavnih novih poslovnih procesa i sistema će do 2020. godine uključiti neke elemente IoT-a, tvrdi Gartner. Utjecaj na živote potrošača i korporativne poslovne modele se ubrzano povećava kako trošak „opremanja” fizičkih objekata sa senzorima i njihovo povezivanje s drugim objektima ‒ uređajima, sistemima i ljudima ‒ nastavlja da pada.


Futurista i tehnolog Chuck Evanhoe, koji je detaljno upoznat sa IoT-om, objašnjava gomilanje uređaja koji su povezani na internet i jedni s drugima: „IoT će biti impresivan način za dobijanje  boljih informacija i u potrošačkom i u poslovnom okruženju. Vjerujem da će IoT  utjecati na sve sektore. Svi sistemi o kojima ne razmišljamo u svakodnevnom životu će poboljšati produktivnost ljudi tako da efekat neće biti ograničen na samo jedno područje.”


Iako sjajne aplikacije primijenjene u potrošačkoj tehnologiji, razumljivo, stvaraju najviše medijske reakcije, IoT ne podrazumijeva samo proste uobičajene situacije i komunikaciju u svakodnevnom životu. Najveće prednosti umreženih uređaja su smanjenje troškova i povećanje efikasnosti proizvodnje, što neće samo učiniti upravljanje efikasnijim, već i sam rad pametnijim.


Evanhoe navodi višestruke koristi: „Od 'pametnih uređaja' i 'pametnih fabrika' imat ćemo bolje informacije, veću kontrolu i bolji uvid u svakodnevne objekte, i poznate i nepoznate, koji svakodnevno moraju funkcionisati. Pod nepoznatim mislim na objekte na koje većina ljudi i ne pomišlja dok ne postanu problem, kao što je naprimjer električna mreža.”

 

Dobro došli u svijet industrije 4.0


Širom svijeta se dešavaju velike promjene u tradicionalnoj prerađivačkoj industriji, što označava početak ere pametne proizvodnje ili ere industrije 4.0. Svakoga dana, zahvaljujući tehnologijama zasnovanim na IoT-u, fabrike postaju pametnije, sigurnije i ekološki održivije. IoT povezuje fabrike s potpuno novom serijom pametnih proizvodnih rješenja, usmjerenih na proizvodnju. U  narednih deset godina se predviđa da će dramatično poboljšanje proizvodnje i smanjenje troškova generisati milijarde u pogledu rasta prihoda i produktivnosti. Promjene koje to sa sobom nosi su ogromne.

IoT proizvođačima pruža mogućnost da prate objekte da bi saznali kako potrošači koriste određeni proizvod, kako bi se utvrdilo koje su to istaknute karakteristike. Time proizvođači mogu bolje razumjeti šta to treba prilagoditi proizvodu(ima) kako bi se poboljšala stopa usvajanja i kupovina.  Kompanije  žele biti svjesne onoga što korisnici rade s proizvodom, a IoT je taj koji im to omogućava.


Prema globalnom istraživanju koje je ranije ove godine objavio Gartner, očekuje se da će 43% preduzeća do kraja ove godine usvojiti IoT, a najveći korisnici su kompanije u sektoru nafte, gasa, komunalija kao i kompanije iz prerađivačke industrije.


IoT, naprimjer, obećava da će u automobilskoj industriji doći do promjena koje još ne možemo predvidjeti, a koje već utječu na to kako proizvođači automobila proizvode svoja vozila i šta oni misle o budućnosti svojih proizvoda.


Igor Demay, predsjedavajući tehničkog komiteta ISO/TC 22, Drumska vozila, objašnjava: „IoT se u automobilskoj industriji pojavio na početku 21. vijeka, s tim da su navigacijski sistemi dramatično promijenili odnos između vozača i vozila. Mi smo sada u drugoj fazi s „mirror uređajima” kao što su mobilni telefoni ili prenosni navigacijski uređaji poznati kao nomadski uređaji, čije ekrane za vrijeme vožnje koriste vlasnici automobila ili vozači.”


Taj utjecaj će se samo produbiti s obzirom na širenje mreže povezanih automobila i zahtjeva potrošača za što zahtjevnijom tehnologijom u vozilima. „Treći korak”, kaže Demay „bit će uvođenje visoko naprednih sistema za pomoć vozačima i automatizovanih rješenja za vožnju.” Dakle, s obzirom da su IoT rješenja dio budućnosti automobilske industrije, izazovi koji su pred nama su ogromni jer nivo sofisticiranosti i dalje raste.


Najveći izazov


Kao i kod svake nove tehnologije, IoT može biti zbunjujući i zastrašujući, posebno u raspravama koje se vode oko standardizacije. Trenutno, najveći problem s kojim se IoT suočava je nedostatak konzistentnih standarda.


Dok za pojedine segmente IoT tehnologije standardi ne postoje, za druge postoje brojni konkurentski standardi ali ni jedan segment nije jasno određen. Bez „zajedničkog metoda komunikacije”, uređaji će biti u stanju da komuniciraju samo sa svojim brendovima i ozbiljno ograniče korist povezanih mašina.  


Da bi shvatili kako nedostatak jedinstvenih standarda može zakomplikovati razvoj proizvoda i rast industrije, treba razmotriti pitanje povezivanja. Naprimjer, ako se kompanija koja razvija pametnu odjeću razlikuje od kompanija koje razvijaju tehnologiju koja se primjenjuje u pametnim domovima, šanse da njihovi proizvodi komuniciraju su minimalne. To je zato što različiti uređaji često koriste različite komunikacijske protokole, što je rezultiralo nedostatkom interoperabilnosti. Međutim, ako dvije kompanije koriste isti standard za povezivanje, interoperabilnost će biti osigurana.

Stoga  nije ni čudo da je IoT  vruća tema u standardizacijskoj zajednici. ISO/IEC-ov zajednički tehnički komitet JTC 1 osnovao je radnu grupu za Internet of Things (WG 10) kako bi razvila arhitektonski model za interoperabilnost IoT sistema. Mnogi od standarda koji su potrebni vjerovatno postoje, ali još nije jasan njihov relativni značaj, raspoređivanje i provođenje.


Kako bi razjasnio ovu situaciju, ISO je osnovao Stratešku savjetodavnu grupu (SAG) za 4.0 industriju. Njen predsjedavajući, Kai Rannenberg, uvjeren je da ključni značaj leži u mrežnom povezivanju koje omogućava tim objektima da prikupljaju i razmjenjuju podatake. „IoT otvara velike mogućnosti i nepredviđene aplikacije, ali isto tako može da kreira velike rizike, npr. kada je prikupljanje podataka prekomjerno, ili kada uređaji koji su priključeni na internet nisu dizajnirani kako bi savladali taj izazov.”


Rannenberg smatra da standardi omogućavaju bolje korištenje IoT tehnologije za stvaranje efikasnijih, učinkovitijih sistema. „Neće biti različitih interfejsa. Standardi su nam potrebni da bi se izbjeglo da interfejsi postanu prepreka plasiranju proizvoda na tržište. Standardi imaju nesumnjivo veliku ulogu u dizajniranju arhitekture 4.0 industrije (pametna proizvodnja) za koordinaciju toka i procesa rada.”


Za Rannenberga i druge eksperte, rad SAG-a će kulminirati setom standarda koji će osigurati da svi uređaji povezani na internet mogu lako međusobno komunicirati  ‒ bez obzira na čip, operativni sistem ili proizvođača uređaja.


Saradnja i dijeljenje


Iako mnoštvo organizacija, uključujući i interesne grupe i industrijske konzorcije, pokušava uspostaviti standarde, ISO je taj koji je preduzeo zajedničke napore. Početkom godine ISO, IEC (Međunarodna elektrotehnička komisija) i ITU (Međunarodna unija za telekomunikacije) organizovali su zajedničku radionicu o standardima za IoT u Berlinu, Njemačka. Domaćin tog događaja kao i koordinator ISO/IEC JTC 1 bio je Njemački institut za standardizaciju (DIN), članica ISO-a iz te zemlje. Cilj radionice bio je da se podijele iskustva i stekne uvid u tekuće standardizacijske aktivnosti u području IoT-a u okviru te tri organizacije.

Akteri iz različitih sektora razmijenili su mišljenja o svojim očekivanjima od IoT-a i o uticaju koji bi on mogao imati na njihovo područje djelovanja. Predstavljeno je i nekoliko slučajeva upotrebe, bavili su se aplikacijama kao što su pametne mreže, inteligentna proizvodnja, upravljanje lancem snabdijevanja i nosivi pametni uređaji. Globalni izazovi kao što su očuvanje energije, pametniji gradovi i poboljšana zdravstvena zaštita su također spomenuti kao konkretni primjeri gdje IoT može imati značajnu transformacijsku ulogu. Radionica se također bavila pitanjima različite primjene domena IoT, kao što su privatnost i sigurnost podataka, te referentna arhitektura. Napredak standardizacije u ovoj oblasti je od ključne važnosti za masovno usvajanje IoT tehnologija i rješenja.


Na radionici je zaključeno da su međunarodni standardi od velikog značaja za izgradnju globalnog tržišta za sigurne, energetski efikasne i interoperabilne IoT uređaje i sisteme. Učesnici panela su se složili da je proširenje postojeće saradnje između tri međunarodne organizacije za standardizaciju od vitalnog značaja za ubrzavanje uspješnog raspoređivanja IoT-a.

Na kraju krajeva, vjerovatno je da će biti potrebno više od jednog zajedničkog napora da se stabilizuje stanje u ovoj oblasti. Nema sumnje da će biti potrebno još mnogo više zajedničkih napora kako bi se standardi učinili kompatibilnima. Međutim, u praksi će se ovaj posao nastaviti razvijati. Stručnjaci nam daju nadu da će se napredak vidjeti već u 2017 – zato budite u toku.


I više od povezivanja


Zbog brzih promjena koje se dešavaju u IoT tehnologiji čak i najiskusniji stručnjaci teško mogu predvidjeti budućnost standardizacije u ovoj oblasti. Međutim, ono što je sasvim sigurno je da su mogućnosti neograničene.


Evanhoe, kao futurist, razumije trenutne trendove u tehnologiji i predviđa u kojem smjeru se oni kreću. „Konvergencija je neizbježna”, kaže on. „IoT predstavlja puno više od pukih povezanih uređaja, tj. objekata s IP adresom; sve tehnologije automatske identifikacije, uključujući RFID i bar kodove, omogućavaju primjenu IoT-a tako što pomažu da se identifikuju 'objekti' u IoT-u. Sve te veze su napravljene radi pune primjene IoT-a.”


Bilo da se to obavlja preko telefona, nosive tehnologije ili svakodnevnih predmeta iz domaćinstva, IoT će nas povezati na način koji ne možemo još ni zamisliti. Dakle, ako se želite uključiti u ovaj trend, uhvatite nadolazeći val  IoT standarda i krenite na vožnju svog života.

 

Preuzeto iz ISOFocusa # 118
Elizabeth Gasiorowski-Denis