Gužve u prometu predstavljaju problem mnogih gradova. Čekanje u prometnim gužvama dovodi do gubitka vremena što zajedno s rastom cijene benzina predstavlja i veliki ekonomski problem. U Meksiko Sitiju, primjerice, jednom od gradova koji je najviše pogođen prometnim gužvama, prosječna brzina automobila tijekom špice iznosi 4 km/h.

Rješenje predstavljaju stari dobri bicikli. Naime, sve je veći broj gradova diljem svijeta koji postaju „gradovi bicikala”. Primjer je Kopenhagen u Danskoj, gdje većina biciklista favorizira to prijevozno sredstvo kao jedan od načina za brzo dolaženje do željenog odredišta, štedeći time na godišnjoj razini emisiju od 90.000 tona ugljikovog dioksida (CO2).

„Gradovi bicikala” su gradovi koji su orijentirani ka ljudima. Mnogi moderni gradovi diljem  svijeta prepoznaju da stvaranjem prostora za biciklizam stvaraju učinkovito i atraktivno okruženje za život, s prednostima koje se odnose i na ekonomsko korištenje zemljišta, jednostavnije kretanje, zdraviji način života i održiv okoliš.

Za razliku od automobila, bicikli su dostupni svima i čak i najsiromašniji dio stanovništva može ih sebi priuštiti. Također, prednost bicikla je i fleksibilnost i jednostavno parkiranje. Ali daleko najveća korist od uporabe bicikla je utjecaj na zdravlje. Redovita uporaba bicikla pri malim brzinama postepeno utječe na poboljšanje kapaciteta pluća, na mišiće, bolji san i smanjenje stresa. Također, svakodnevnom vožnjom bicikla smanjuje se rizik od nastanka mnogih bolesti kao što su rak, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pa čak i Parkinsonova i Alchajmerova bolest.

Jedna od značajnih zapreka razvoju urbanog biciklizma kao učinkovitog načina transporta jeste duboko ukorijenjeno vjerovanje da bicikl nije namijenjen za transport nego za sport. Velika biciklistička natjecanja kao što su Tour de France ili Olimpijske igre doprinose tomu. Međutim, unatoč očiglednim izazovima, globalna industrija bicikala očekuje da ostvari 65 milijardi USD do 2019. godine, vodeći se odnedavnim entuzijazmom za rekreaciju i fitnes aktivnosti, povećanjem gužvi u prometu i rastom cijena goriva.

Kako bi se povećala uporaba bicikala, nužno je postojanje prave infrastrukture, uključujući biciklističke staze i parking za bicikle, zatim veliki broj kampanja koje će promovirati biciklizam, edukaciju djece i ciljnih skupina.  

Bicikli trebaju biti prije svega sigurni, udobni i trebaju promovirati zdravlje. Međutim, u posljednjih nekoliko godina slabija kvaliteta bicikala izazvala je njihov kraći životni vijek i zabrinjavajući broj nezgoda. Zbog toga je potrebno obratiti pažnju na sigurnost korisnika. Prošlo je mnogo vremena od kada je ISO objavio prvi standard koji se odnosi na sigurnost bicikla. To je standard ISO 4210 koji je objavljen još 1980-ih godina. Nakon nekoliko godina objavljen je i standard ISO 8098 koji se odnosi na sigurnosne zahtjeve za dječije bicikle. Jedan od glavnih ciljeva ISO-ovog tehničkog komiteta koji razvija standarde za bicikle, ISO/TC 149/SC 1, jeste sigurnost. Donošenje sigurnosnih standarda za bicikle je ISO-ov doprinos razvoju biciklizma i bicikala kao jednog od učinkovitijih sredstava za transport, sport, razonodu i turizam.

(Preuzeto i prerađeno: ISOFocus #112, autor Philippe Legrand)