Gužve u saobraćaju predstavljaju problem mnogih gradova. Čekanje u saobraćajnim gužvama dovodi do gubitka vremena što zajedno s rastom cijene benzina predstavlja i veliki ekonomski problem. U Meksiko Sitiju, naprimjer, jednom od gradova koji je najviše pogođen saobraćajnim gužvama, prosječna brzina automobila u toku špice iznosi 4 km/h.

Rješenje predstavljaju stari dobri bicikli. Naime, sve je veći broj gradova širom svijeta koji postaju „gradovi bicikala”. Primjer je Kopenhagen u Danskoj, gdje većina biciklista favorizuje to prevozno sredstvo kao jedan od načina za brzo dolaženje do željenog odredišta, štedeći time na godišnjem nivou emisiju od 90.000 tona ugljen-dioksida (CO2).

„Gradovi bicikala” su gradovi koji su orijentisani ka ljudima. Mnogi moderni gradovi širom svijeta prepoznaju da stvaranjem prostora za biciklizam stvaraju efikasno i atraktivno okruženje za život, s prednostima koje se odnose i na ekonomsko korištenje zemljišta, jednostavnije kretanje, zdraviji način života i održivu okolinu.

Za razliku od automobila, bicikli su dostupni svima i čak i najsiromašniji dio stanovništva može da ih sebi priušti. Također, prednost bicikla je i fleksibilnost i jednostavno parkiranje. Ali daleko najveća korist od upotrebe bicikla je utjecaj na zdravlje. Redovna upotreba bicikla pri malim brzinama postepeno utječe na poboljšanje kapaciteta pluća, na mišiće, bolji san i smanjenje stresa. Također, svakodnevnom vožnjom bicikla smanjuje se rizik od nastanka mnogih bolesti kao što su rak, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pa čak i Parkinsonova i Alchajmerova bolest.

Jedna od značajnih prepreka za razvoj urbanog biciklizma kao efikasnog načina transporta jeste duboko ukorijenjeno vjerovanje da bicikl nije namijenjen za transport nego za sport. Velika biciklistička takmičenja kao što su Tour de France ili Olimpijske igre doprinose tome. Međutim, uprkos očiglednim izazovima, globalna industrija bicikala očekuje da ostvari 65 milijardi USD do 2019. godine, vodeći se odnedavnim entuzijazmom za rekreaciju i fitnes aktivnosti, povećanjem gužvi u saobraćaju i rastom cijena goriva.

Kako bi se povećala upotreba bicikala, neophodno je postojanje prave infrastrukture, uključujući biciklističke staze i parking za bicikle, zatim veliki broj kampanja koje će  promovisati biciklizam, edukaciju djece i ciljnih grupa. 

Bicikli treba da budu prije svega sigurni, udobni i da promovišu zdravlje. Međutim, u posljednjih nekoliko godina slabiji kvalitet bicikala je izazvao njihov kraći životni vijek i zabrinjavajući broj nesreća. Zbog toga je potrebno obratiti pažnju na sigurnost korisnika. Prošlo je mnogo vremena od kada je ISO objavio prvi standard koji se odnosi na sigurnost bicikla. To je standard ISO 4210 koji je objavljen još 1980-ih godina. Nakon nekoliko godina objavljen je i standard ISO 8098 koji se odnosi na sigurnosne zahtjeve za dječije bicikle. Jedan od glavnih ciljeva ISO tehničkog komiteta koji razvija standarde za bicikle, ISO/TC 149/SC 1, jeste sigurnost. Donošenje sigurnosnih standarda za bicikle je ISO-ov doprinos razvoju biciklizma i bicikala kao jednog od efikasnijih sredstava za transport, sport, razonodu i turizam.

(Preuzeto i prerađeno: ISOFocus #112, autor Philippe Legrand)