Preuzeto i prevedeno s www.iso.org

ISO članak na engleskom jeziku možete pročitati ovdje

Zdravlje i sigurnost na radu (OHS) često se posmatraju kao puka formalnost – zadatak za službenike za usklađenost ili nešto što se lako zaboravlja tokom svakodnevnih aktivnosti. Međutim, ovakav način razmišljanja ima svoju cijenu. Svake godine, milioni ljudi pretrpe povrede, obole ili još gore, samo zato što njihovo radno mjesto nije prioritiziralo njihovu sigurnost i dobrobit.

U svojoj suštini, sigurnost na radu – nastojanje da se spriječe nesreće i povrede – oduvijek je bio temelj zaštite na radnom mjestu. Međutim, danas OHS ne predstavlja samo puko korištenje šljemova i znakova upozorenja. Danas se tu radi o očuvanju zdravlja u svakom smislu te riječi. To znači da dugoročne probleme kao što su stres, sagorijevanje, umor i izloženost hemikalijama moramo tretirati s istim prioritetom kao i klizanja, saplitanja i padove.

Kada organizacije integriraju zdravlje, sigurnost i dobrobit u svoju kulturu, one ne ispunjavaju samo formalnosti – one štite svoje ljude i istovremeno grade jače i otpornije poslovanje. Bilo da vaši zaposlenici rade na gradilištu, u kancelariji ili na daljinu, OHS treba biti više od zadatka usklađivanja – OHS treba biti temelj zdrave i uspješne organizacije.

Sadržaj

• Šta danas zaista znači OHS?
• Opasnosti na radnom mjestu: prepoznavanje rizika
• Kako identificirati opasnosti na radnom mjestu
• Savjeti za sigurnost na radu koji mogu napraviti promjenu
• Primjena sigurnosnih smjernica u praksi
• Savjeti za siguran rad
• Uključivanje radnika
• Kako sigurnost radnika doprinosi poslovnom uspjehu
• Redefiniranje sigurnosti za moderno radno okruženje

Šta danas zaista znači OHS?

OHS danas znači kreiranje kulture u kojoj svaka osoba – bilo da je izvršni direktor, izvođač radova ili volonter – može obavljati svoj posao bez ugrožavanja svog života, zdravlja ili radne sposobnosti. Da bi se to postiglo, potreban je proaktivan pristup: identifikacija opasnosti na radnom mjestu, razumijevanje rizika i uvođenje pametnih, konkretnih mjera za prevenciju povrede. To može značiti redizajniranje zadataka radi smanjenja opterećenja, poboljšanje kvaliteta zraka ili prilagođavanje obima posla kako bi se izbjeglo sagorijevanje na poslu.

I da, to daleko prevazilazi upotrebu šljemova i reflektirajućih prsluka. Kada sigurnost radnika postane zajednički prioritet, to mijenja način na koji obavljamo svoj posao. Uz odgovarajuće sigurnosne smjernice, radni timovi mogu ostati fokusirani, sigurni pa čak  i uživati u svom radu. Uvođenjem OHS-a u svakodnevnu rutinu, kroz redovne procjene rizika, otvorenu komunikaciju i praktične savjete za sigurnost, stvaramo radno okruženje u kojem se ljudi osjećaju zaštićeno, cijenjeno i osnaženo da daju svoj maksimum.

Opasnosti na radnom mjestu: prepoznavanje rizika

Svako radno mjesto nosi određene opasnosti – a kada se njima ne upravlja, one brzo postaju rizici. Opasnost na radu je svaki izvor, situacija ili ponašanje koje ima potencijal da izazove povredu, bolest ili štetu fizičkom ili mentalnom zdravlju radnika.

Ove opasnosti mogu imati različite oblike:

• fizičke: klizavi podovi, izložene žice, jaka buka,
• hemijske: toksične supstance, zapaljivi materijali,
• biološke: bakterije, virusi, buđ,
• ergonomske: loš dizajn radnog mjesta, ponavljajući pokreti,
• psihosocijalne: stres, uznemiravanje, zlostavljanje.

Međutim, svaka opasnost automatski ne predstavlja rizik. Ključ je u načinu kontrole. Primjena praktičnih sigurnosnih smjernica – poput zamjene opasnih supstanci sigurnijim alternativama, postavljanja zaštitnih barijera, poboljšanja dizajna zadataka ili bolje organizacije rada – može značajno doprinijeti zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika.

Kako identificirati opasnosti na radnom mjestu

Prvi korak ka stvaranju sigurnijeg radnog mjesta je razumijevanje s čim se suočavate. Dakle, kako da prepoznate opasnosti na radnom mjestu prije nego što one dovedu do povreda ili zdravstvenih problema? Sve počinje nečim jednostavnim – posmatranjem. Prošetajte kroz svaku oblast u kojoj se radi i obratite pažnju na sve što bi moglo ugroziti nekoga ili izazvati opasnu situaciju.

Uobičajeni znaci upozorenja uključuju:

• labave žice ili nezaštićene visinske padove,
• loše održavane alate i opremu,
• rad u zatvorenim prostorima ili na visini,
• prekomjernu buku, ekstremne temperature ili loše osvjetljenje,
• loš kvalitet zraka zbog prašine, isparenja ili neadekvatne ventilacije,
• radnike koji djeluju iscrpljeno, pod stresom ili emotivno preopterećeno.

Ali nemojte se zaustaviti samo na onome što je vidljivo. Izvještaji o incidentima, zdravstvene procjene, podaci o praćenju opreme i uputstva proizvođača mogu ukazati na skrivene rizike. I što je najvažnije – razgovarajte sa svojim timom. Ljudi koji svakodnevno obavljaju posao često imaju najprecizniji uvid u to šta može poći po zlu.

Savjeti za sigurnost na radu koji mogu napraviti promjenu

Uočavanje opasnosti je tek početak. Kada identificirate rizik, sljedeći korak je procjena njegove ozbiljnosti. Kolika je vjerovatnoća da će izazvati povredu ili bolest? Koliko bi ozbiljne posljedice mogle biti? Koliko ljudi bi moglo biti pogođeno?

Za efikasno upravljanje rizicima, jedan od najpoznatijih principa jeste hijerarhija kontrola – jednostavan, ali moćan metod koji prioritizira rješenja po njihovoj efikasnosti. Iako može zvučati tehnički, zapravo je logičan: počnite od najefikasnijeg načina da eliminišete rizik, pa idite naniže.

Pet nivoa kontrole su:

1. Eliminacija – Uklonite opasnost u potpunosti. Nema opasnosti – nema rizika.
2. Zamjena – Zamijenite opasnu supstancu ili proces sigurnijom opcijom.
3. Inženjerske kontrole – Redizajnirajte radni prostor ili opremu da smanjite izloženost.
4. Administrativne kontrole – Uvedite politike, procedure i redovnu obuku.
5. Lična zaštitna oprema (PPE) – Koristite opremu poput šljemova, maski ili rukavica – ali samo ako druge kontrole nisu dovoljne.

Primjena ovog pristupa ne samo da štiti radnike, već stvara pametnije i sigurnije sisteme u cijeloj organizaciji. Dosljednom primjenom ovih praksi prelazi se s reaktivnih rješenja na dugoročno, proaktivno upravljanje sigurnošću.

Primjena sigurnosnih smjernica u praksi

Sigurnost radnika ne smije biti tretirana kao sporedna stvar – ona treba biti u samom centru strategije svake organizacije. Sve počinje od vrha – od lidera koji aktivno promoviraju i fizičko i mentalno zdravlje svojih timova. Kada su zdravlje i sigurnost redovne teme na sastancima uprave, kada menadžeri odgovaraju na zabrinutosti u realnom vremenu i kada svi bez izuzetka poštuju pravila, poruka je jasna: ljudi su najvažniji.

Da biste ovu posvećenost proveli u djelo, evo ključnih smjernica koje svaka organizacija treba da prati:

• Jasno definirajte svoju OHS politiku i podijelite je s cijelom organizacijom. Politika treba da odražava vaše prioritete i pokaže zaposlenima da ozbiljno brinete o njihovoj zaštiti.
• Procijenite opasnosti na radu na vrijeme i uključite svoj tim u taj proces. Uvid zaposlenih s lica mjesta pomoći će vam da prepoznate i riješite rizike prije nego što eskaliraju.
• Uvedite odgovarajuće kontrole. Uklonite rizike kad god je to moguće, usvojite sigurnije procese i obezbijedite radnicima opremu, vrijeme i podršku potrebnu za siguran rad.
• Omogućite da obuka bude svima dostupna – uključujući zaposlene sa skraćenim radnim vremenom, radnike na daljinu i noćne smjene. Pomozite svima da razumiju kako da ostanu sigurni i šta da rade u slučaju vanredne situacije.
• Podstičite otvorenu, dvosmjernu komunikaciju kroz kreiranje sigurnog okruženja za prijavu problema. Redovni sastanci pomažu da se održi stalni dijalog o zdravlju i sigurnosti.
• Uključite radnike u donošenje OHS odluka. Nemojte ih obavještavati nakon donošenja odluka – uključite ih od samog početka.
• Pratite rezultate uz pomoć sigurnosnih audita, izvještaja o izbjegnutim nezgodama i povratnih informacija kako biste razumjeli šta funkcionira, a šta treba poboljšati.
• Redovno ažurirajte sisteme, koristeći uvide iz audita, podataka o incidentima i iskustava s terena.

Usmjeravanje ovih napora u skladu s međunarodnim standardima, kao što je ISO 45001[1], ključno je za unapređenje zdravlja i sigurnosti zaposlenih i smanjenje opasnosti na radnom mjestu. Ovaj globalno priznati OHS okvir ne samo da podržava usklađenost, već pomaže da se izgradi kultura stalnog poboljšanja i osnaži radna snaga da aktivno učestvuje u stvaranju sigurnijeg i dinamičnijeg radnog okruženja.

Savjeti za sigurnost na radu

Sigurno i zdravo radno okruženje ne zasniva se samo na formalnim smjernicama i protokolima – ono se gradi svakodnevnim ponašanjem i praksama koje jačaju povjerenje, pokazuju brigu i stvaraju okruženje u kojem svi mogu napredovati.

Kao poslodavac, vi postavljate pravila. Primjena nekoliko jednostavnih savjeta za sigurnost na radu može značajno poboljšati i sigurnost i produktivnost. Važno je da svi shvate da su zdravlje i sigurnost kolektivna odgovornost. Briga o sebi i kolegama može napraviti veliku razliku.

Podstičite proaktivno ponašanje:

• Ako neko podiže teret na pogrešan način, ukažite na sigurniju tehniku.
• Odmah reagujte na opasnosti poput prosutih tečnosti ili prepreka – nemojte ih ignorisati.
• Provjerite kako su kolege koje djeluju da su pod stresom, umorno ili preopterećeno – bilo zbog nepoznatih zadataka, kratkih rokova ili ličnih problema.

Nikada ne pretpostavljajte da će neko drugi riješiti problem. Ako ne možete sami da riješite situaciju, potražite pomoć.

Uključivanje radnika

Realno gledano: niko ne poznaje svakodnevni rad bolje od ljudi koji ga obavljaju. Vaši radnici su oči, uši – i ponekad i nos – vaše organizacije. Uključivanje radnika u pitanja zaštite zdravlja i sigurnosti nije samo pametan potez – to je neophodno. Dakle, kako motivirati sve da učestvuju:

• Formirajte zajednički OHS tim: Uključite predstavnike sa svih nivoa – menadžere, zaposlene i podizvođače – kako biste osigurali različite perspektive u razgovorima o sigurnosti.
• Pojednostavite proces prijave opasnosti: Uvedite jednostavne alate poput mobilnih aplikacija ili kutija za prijedloge, kako biste podstakli anonimno prijavljivanje opasnosti i nekontroliranih rizika.
• Rotirajte sigurnosne odgovornosti: Dajte zaposlenima priliku da se naizmjenično staraju o sigurnosti, što podstiče odgovornost i dublje razumijevanje procedura.
• Obezbijedite sveobuhvatnu obuku: Održavajte redovne i pristupačne obuke prilagođene različitim ulogama i rasporedima, uključujući i radnike sa skraćenim radnim vremenom i radnike na daljinu. Kada objašnjavate savjete o sigurnosti na radu, koristite jednostavan jezik. Cilj je da sve bude jasno, direktno i lako razumljivo za sve.

Zapamtite – sigurnost radnika je timski sport. Njegovanjem kulture u kojoj se svi osećaju osnaženo da učestvuju, ne samo da smanjujete rizike, već gradite jači, povezaniji tim.

Kako sigurnost radnika doprinosi uspjehu biznisa

Ulaganje u zaštitu zdravlja i sigurnosti nije samo etički ispravno – to je poslovna strategija koja vodi ka održivom uspjehu.

Evo kako davanje prioriteta sigurnosti radnika donosi opipljivu vrijednost za poslodavce:

• Niži troškovi: Prevencija nezgoda smanjuje zastoje, troškove zdravstvene zaštite i premije osiguranja.
• Usklađenost s propisima: Budite korak ispred propisa, izbjegnite kazne i narušavanje reputacije.
• Povećana produktivnost: Radno okruženje fokusirano na zdravlje i dobrobit radnika povećava moral i podstiče maksimalne performanse.
• Manje prisutnosti bez učinka, bolovanja i fluktuacije: Zdraviji radnici su angažovaniji, motiviraniji i lojalniji.
• Jača reputacija brenda: Pokazivanje posvećenosti zdravlju i sigurnosti privlači i zadržava vrhunske kadrove i jača povjerenje klijenata.
• Operativna efikasnost: Sigurniji procesi vode ka dugoročnoj profitabilnosti i rastu.

Redefiniranje sigurnosti za savremeno radno okruženje

Budućnost zaštite zdravlja i sigurnosti na radu je već tu. Pametne aplikacije, nosiva tehnologija i IoT senzori transformiraju način na koji otkrivamo i reagujemo na opasnosti, omogućavajući pravovremena upozorenja koja sprečavaju zdravstvene probleme prije nego što se dese. Vještačka inteligencija i mašinsko učenje idu korak dalje, omogućavajući organizacijama da predvide rizike prije nego što eskaliraju, dok automatizacija i ergonomske inovacije redizajniraju radna mjesta kako bi ljude udaljile od opasnosti.

Međutim, napredak donosi i nove izazove. Od izloženosti zračenju u zdravstvu do mentalnog umora u hiper povezanom svijetu, opasnosti na radnim mjestima se brzo razvijaju. Zato procjene rizika, kontrole i obuke moraju evoluirati zajedno s njima – jer ono što je jučer čuvalo radnike sigurnim možda sutra neće biti dovoljno.

Organizacije koje uspijevaju bit će one koje se prilagode ovom vremenu, ugrađuju sigurnost radnika u svaki proces i tretiraju OHS kao strateški prioritet, a ne kao obavezan zadatak. Jer u današnjem svijetu – štititi ljude znači štititi i svoj biznis.