Održana ISO 26000 međunarodna radionica

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) organizirala je ISO 26000 međunarodnu radionicu. Tema ove međunarodne radionice bila je značaj i primjena standarda ISO 26000:2010, Guidance for Social Responsibility, dvije godine nakon njegovog objavljivanja (1. 11. 2011).

 

Radionica za zemlje u razvoju i Otvoreni forum održani su od 5. do 8. studenog 2012. u Ženevi, Švicarska, uz financijsku potporu Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA) i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

 

Bosnu i Hercegovinu na ovom međunarodnom skupu predstavljao je Tihomir Anđelić iz Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine. Radionicu za zemlje u razvoju otvorio je gosp. Rob Steele, glavni tajnik ISO-a. Rad ove radionice (5. i 6. studeni 2012), kojoj je nazočilo 120 predstavnika iz 70 zemalja u razvoju, bio je usmjeren na:

 

a) razmjenu iskustava o dobrim praksama na razini zemalja i izazovima s kojima su se nacionalna tijela za standardizaciju i ostale zainteresirane strane suočavale u promidžbi i implementaciji ISO 26000;

 

b) predstavljanje različitih metodologija za obuku o ISO 26000; i

 

c) definiranje veze između standarda ISO 26000 i ostalih ISO standarda i koncepta održivog razvoja.

 

Kao dobar primjer regionalne prakse predstavljen je projekt SR MENA (Middle East and Northern Africa) koji ISO provodi u osam zemalja ovog regiona u suradnji sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj (SIDA), a koji ima za cilj jačanje kapaciteta za implementaciju standarda ISO 26000 u navedenim zemljama kroz stvaranje ekspertskih skupina/trenera i rad s odabranim pilot organizacijama.

 

Drugog dana radionice domaćin je organizirao posjet sjedištu ISO-a, gdje su se sudionici radionice upoznali s osobljem, kao i s načinom rada ISO-a.

 

U radu Otvorenog foruma (7. i 8. studeni 2012) sudjelovalo je 300 predstavnika zemalja u razvoju, drugih članica ISO-a i zainteresiranih grupa (naročito konsultanata koji se bave temom društvene odgovornosti i predstavnika akademske zajednice).

 

U široj razmjeni iskustava o primjerima dobre prakse u implementaciji i promidžbi ISO 26000 (osobito predstavnika Francuske, Nordijskog vijeća, Švicarske, Kanade, SAD-a, asocijacija potrošača i pojedinih predstavnika ekonomskog sektora), Forum se usredotočio na izazove u implementaciji odnosno glavne probleme u ovom procesu zabilježene u prethodne dvije godine.

 

 

Najznačajnije rasprave vodile su se oko sljedećih tema:

 

a) Razina shvatanja suštine standarda, odnosno razlike između ISO 26000, koji treba shvatiti isključivo kao smjernicu o društvenoj odgovornosti koja preporučuje proces i glavna pitanja koje organizacije trebaju uključiti u svoje funkcioniranje, i ISO-ovih najpoznatijih standarda o sustavima upravljanja kvalitetom (QMS), koji u sebi sadrže konkretne kriterije i uvjete koje organizacija treba ispuniti kako bi dobila certifikat.

 

b) Kompleksnost samog dokumenta i njegove primjenjivosti na mikro, mala i srednja poduzeća, jer 92% poduzeća u Europi pripada mikro i malim poduzećima (do 10 zaposlenih), za koja su neki predstavnici tvrdili da nemaju interesa/kapaciteta da implementiraju ISO 26000 u njegovoj cjelini.

 

c) Stupanj prepoznatljivosti i upotrebljivosti ovog standarda kao i njegovog odnosa s ostalim inicijativama u oblasti društvene odgovornosti, s posebnom naznakom da nijedan dobrovoljni standard ne može i ne smije zamijeniti ulogu države u stimuliranju društvene odgovornosti. Posebno je istaknut značaj uključivanja preporuke za implementaciju ISO 26000 koju je navelo Europsko povjerenstvo u Revidiranoj strategiji EU za društveno odgovorno poslovanje (2011-2014).

 

d) Opravdanost ideja da se napravi nova verzija standarda koji bi bio namijenjen za certificiranje.

 

e) Cijena standarda: ukoliko bi standard bio besplatan, da li bi se povećala njegova primjenjivost.

 

f) Načini izvješćivanja i provjere nefinancijskih izvješća organizacija, u okviru čega su predstavljene različite metodologije koje su razvile pojedine zemlje i asocijacije.

 

 

 

Iz navedenih primjera dobre prakse proizlazi da su koristi koje može imati bilo koja organizacija od primjene i integriranja ISO 26000 višestruke: upravljanje ugledom, imidžom i upravljanje rizikom; konkurentnost i tržišno pozicioniranje; regrutiranje nove radne snage, motivacija i zadržavanje postojećih zaposlenika; efikasnost djelovanja; raspoloživost kapitala i ulaganja; bolji odnos sa tvrtkama, vladom, medijima, dobavljačima, kolegama, kupcima i zajednicom u kojoj djeluje organizacija. Poruka s ovog četverodnevnog skupa je da standard ISO 26000 predstavlja koncept prema kojem svaki tip organizacije svjesno i dobrovoljno nastoji da pozitivno utječe na svoje radno, društveno i poslovno okruženje.