Terminološki rječnik standardizacije

Oblast standardizacijeTelekomunikacije
Tehnički komitetBAS/TC 5- Telekomunikacije
Termin (EN) electromagnetic compatibility; EMC (abbreviation)
Definicija (EN)The ability of an equipment or system to function satisfactorily in its electromagnetic environment without introducing intolerable electromagnetic disturbances to anything in that environment.
Termin (FR)
Definicija (FR)
Termin (DE)
Definicija (DE)
Termin (BS)Elektromagnetska kompatibilnost, EMC(skraćenica)
Definicija (BS)Sposobnost opreme ili sistema da zadovoljavajuće funkcionira u njegovom elektromagnetskom okruženju bez unošenja netolerirajućih smetnji na bilo što u toj okolini
Termin (HR)
Definicija (HR)
Termin (SR)
Definicija (SR)
Nadnevak2016-02-25
StandardiBAS EN 60870-2-1:2008