Pozivnica za webinar Međunarodne agencije za energiju ‒ E-metan: novi gas za nultu neto budućnost?
Preuzeto i prevedeno sa: www.iea.org
Vijest na engleskom jeziku možete pročitati ovdje
Prepoznajući rastući značaj gasova s niskim emisijama[1] (uključujući biometan, vodonik s niskim emisijama i e-metan[2]), Međunarodna agencija za energiju (IEA) je razvila Radni program za gasove s niskim emisijama kako bi pažljivo pratila razvoj tržišta u ovoj sferi i olakšala dijalog između novih proizvođača i potrošača. Ovaj rad je podržan Programom za prijelaz na čistu energiju vodeće inicijative IEA za transformaciju svjetskog energetskog sistema kako bi se postigla sigurna i održiva budućnost za sve.
E-metan se proizvodi kombinovanjem vodonika s niskim emisijama s ugljenikom iz resursa i ima skoro identična hemijska i fizička svojstva kao prirodni gas. Dakle, e-metan ima potencijal da doprinese dekarbonizaciji gasnih mreža bez potrebe za naknadnom ugradnjom postojeće gasne infrastrukture kao što su terminali za prijem tečnog prirodnog gasa (Liquefied Natural Gas – LNG), tankeri za LNG, gasovodi i oprema za gas potrošača.
E-metan također ima širok spektar mogućnosti skladištenja. Pored slanih pećina[3], može se skladištiti i u poroznim formacijama[4] u gasovitom obliku i u rezervoarima za skladištenje LNG. Kao takav, e-metan bi mogao da igra ključnu ulogu u ispunjavanju sezonskih ili kratkoročnih promjena u potražnji za energijom. Štaviše, e-metan bi mogao da omogući spajanje budućih mreža metana i vodonika, tj. višak vodonika bi se mogao pretvoriti u sintetički metan prije nego što se ubrizga u metanski sistem.
Složeni lanac vrijednosti koji podupire proizvodnju e-metana znači da su i investicioni i operativni troškovi visoki. Procjenjuje se da su troškovi proizvodnje e-metana pet do dvadeset puta veći od trenutnih azijskih spot cijena[5] LNG-a. Visoki troškovi proizvodnje e-metana zahtijevaju daljnji tehnološki razvoj i podršku politike, uključujući bliži dijalog između budućih proizvođača i potrošača.
Sadašnji webinar ima za cilj da pruži procjenu izazova i mogućnosti u vezi s razvojem međunarodnih lanaca vrijednosti e-metana. Webinar ima za cilj da identifikuje opcije politike koje će omogućiti uspostavljanje održivih poslovnih modela i olakšati dijalog između novih dobavljača i kupaca.
Datum održavanja vebinara: četvrtak, 5. 9. 2024. godine
[1] „Šta su goriva sa niskim emisijama?
Goriva sa niskom emisijom mogu se grupisati u gasovita goriva (biogas, vodonik i sintetički metan) i tečna goriva (tečna biogoriva, amonijak i sintetička tečna ugljovodonična goriva). Mogu se proizvesti iz biljaka koje apsorbuju CO2 iz atmosfere dok rastu, ili kroz industrijske procese koji se napajaju iz obnovljivih izvora ili drugih izvora energije sa niskom emisijom.“ Izvor: Međunarodna agencija za energiju (IEA). Pristupljeno 30. 8. 2024. Link
[2] „…Sintetički metan, ili e-metan, je takozvano elektrogorivo. Ova „e-goriva“ su napravljena od dvije sirovine: vodonika koji se proizvodi iz vode putem elektrolize (poželjno korišćenjem obnovljive energije) i CO2 uhvaćenog iz zraka oko nas ili izduvnih gasova…” Pristupljeno: 30. 8. 2024. Link
[3] U dostupnoj literaturi nije pronađeno objašnjenje za slane pećine za e-metan. Iz tog razloga je navedeno objašnjenje za slane pećine za prirodni gas. Kao što je poznato, metan je sastavna komponenta prirodnog gasa i to u procentu (%) od 84,90 do 97,07. „Podzemne formacije soli vrlo su prikladne za skladištenje prirodnog plina. Slane špilje omogućavaju da vrlo malo ubrizganog prirodnog plina pobjegne iz skladišta osim ako se posebno ne ekstrahuje. Zidovi slane špilje su čvrsti i nepropusni za plin tokom vijeka trajanja skladišta. Skladištenje prirodnog plina u rudnicima soli gdje je okončana eksploatacija vrši se u Velikoj Britaniji, Poljskoj, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama, pored rudnika soli, prirodni plin skladišti i u rudniku lignita te u iscrpljenim naftnim bušotinama.” Izvor: Alternative za plin nema, a rješenja ni na vidiku. Pristupljeno: 29. 8. 2024. Link
[4] Formacija – „... objašnjenje pod 3. U geologiji, skupina stijena vertikalno i horizontalno ujednačena sastava; nastaje u jednoličnim ili pravilno izmjenjivanim uvjetima; temeljna jedinica u litostratigrafskoj klasifikaciji.“ Izvor: Formacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 30.8.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/formacija>.