Našim poštovanim saradnicama, čitateljicama kao i kolegicama na Institutu, želimo sretan praznik - Međunarodni dan žena!

Na ovaj dan podsjećamo se i historijskih događaja u vezi s obilježavanjem 8. marta.

Na Međunarodnoj konferenciji u Kopenhagenu, 1910. godine, Clara Zetkin predložila je da se ustanovi praznik posvećen ženama. Prvi put Međunarodni dan žena je obilježen 8. marta 1911. godine. Ujedinjeni narodi su zvanično ovaj praznik obilježili 1975. godine. Ta godina je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Daleke 1977. godine sve države članice Ujedinjenih naroda su putem Generalne skupštine pozvane da 8. mart proglase službenim praznikom za ženska prava.

Ovog Međunarodnog dana žena, 8. marta 2024. godine, agencija UN Women^[1] poziva da se pridružite Ujedinjenim narodima u proslavi pod temom: „Investirajte u žene: Ubrzajte napredak“.

Na ovu temu na portalu agencije UN Women objavljena je sljedeća poruka:

„U svijetu koji se suočava sa višestrukim krizama koje vrše ogroman pritisak na zajednice, postizanje rodne ravnopravnosti važnije je nego ikad. Osiguravanje prava žena i djevojčica u svim aspektima života jedini je način da se osiguraju prosperitetne i pravedne ekonomije i zdrava planeta za buduće generacije.

Jedan od ključnih izazova u postizanju rodne ravnopravnosti do 2030. godine je alarmantan nedostatak finansiranja sa zapanjujućim godišnjim deficitom od 360 milijardi dolara u potrošnji na mjere rodne ravnopravnosti.

Sada je vrijeme za promjene! Pridružite nam se 8. marta 2024. godine za Međunarodni dan žena kada se okupljamo iza poziva 'Investirajte u žene: Ubrzajte napredak'.

Zauzmite stav i pridružite se razgovoru pod hashtagom #InvestInWomen. Evo pet ključnih oblasti u kojima je potrebno naše zajedničko djelovanje kako bismo osigurali da žene ne budu zanemarene:

Investiranje u žene: pitanje ljudskih prava

Vrijeme ističe. Rodna ravnopravnost ostaje najveći izazov za ljudska prava. Investiranje u žene je imperativ ljudskih prava i kamen temeljac za izgradnju ravnopravnih društava. Napredak za žene koristan je za sve nas.

Kraj siromaštva

Pandemija COVID-a, geopolitički sukobi, klimatske katastrofe i ekonomska previranja gurnuli su dodatnih 75 miliona ljudi u teško siromaštvo, od 2020. godine. To bi moglo dovesti do toga da više od 342 miliona žena i djevojčica živi ispod granice siromaštva do 2030. godine, zbog čega je ključno hitno djelovanje.

Provođenje rodno odgovornog finansiranja

Zbog sukoba i rastućih cijena goriva i hrane, nedavne procjene pokazuju da će 75% zemalja ograničiti javnu potrošnju do 2025. godine. Štednja negativno utiče na žene i ograničava javnu potrošnju na osnovne javne usluge i socijalnu zaštitu.

Prelazak na zelenu ekonomiju i društvo usmjereno na brigu o drugima

Sadašnji ekonomski sistem pogoršava siromaštvo, nejednakost i degradaciju okoliša, nesrazmjerno pogađajući žene i marginalizirane grupe. Zagovornici alternativnih ekonomskih modela predlažu pomak ka zelenoj ekonomiji i društvu usmjerenom na brigu o drugima koje pojačava glasove žena.

Podrška feminističkim kreatorima promjena

Feminističke organizacije predvode napore u borbi protiv siromaštva i nejednakosti žena. Međutim, one rade uz minimalnu finansijsku podršku, primajući skromnih 0,13% ukupne zvanične razvojne pomoći.“

Osim toga, na portalu agencije UN Women se navodi i sljedeće:

„Svijet se suočava s mnogim krizama, od geopolitičkih sukoba do rastućeg nivoa siromaštva i eskalacije uticaja klimatskih promjena. Ovi izazovi mogu se prevazići samo rješenjima koja osnažuju žene. Investiranjem u žene možemo pokrenuti promjene i ubrzati tranziciju ka zdravijem, sigurnijem i ravnopravnijem svijetu za sve.

Ključni podaci su:

·         za postizanje rodne ravnopravnosti potrebno je dodatnih 360 milijardi dolara godišnje;

·         uklanjanje rodnih razlika u zaposlenosti moglo bi povećati BDP po glavi stanovnika za 20%;

·         uklanjanje nedostataka u njezi i proširenje usluga pristojnim poslovima moglo bi pokrenuti skoro 300 miliona radnih mjesta do 2035. godine.

Ako se trenutni trendovi nastave, više od 342 miliona žena i djevojčica bi moglo da živi u ekstremnom siromaštvu do 2030. godine. Da bi se osiguralo uzimanje u obzir potreba i prioriteta žena, vlade moraju da daju prioritet finansiranju koje će odgovarati rodu i povećati javnu potrošnju na osnovne usluge i socijalnu zaštitu.

Kreatori politike također moraju cijeniti, prepoznati i uzeti u obzir važan doprinos žena privredi širom svijeta kroz plaćeni i neplaćeni rad na njezi. Žene troše oko tri puta više vremena na neplaćeni rad na njezi nego muškarci i, ako bi se ovim aktivnostima dodijelila novčana vrijednost, one bi činile više od 40% BDP-a.

Investiranje u žene i zalaganje za rodnu ravnopravnost podstiču razvoj budućeg društva u kojem svako može da napreduje, stvarajući svijet bezgraničnih mogućnosti i osnaživanja za sve.“

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je obilježavanje Međunarodnog dana žena posvetila temi o unapređenju rodne ravnopravnosti u standardizaciji.

Navodimo, s malim korekcijama, šta je ISO napisao o prihvatanju rodne ravnopravnosti u standardizaciji:

ODRŽIVOST: RAZNOLIKOST & UKLJUČIVANJE

Prihvatanje rodne ravnopravnosti u standardizaciji

„ISO posvećenost rodnoj ravnopravnosti je kamen temeljac ISO misije da razvije standarde koji podstiču inovacije i čine život lakšim, bezbjednijim i boljim za sve. Prepoznajući važnu ulogu koju rodna ravnopravnost igra u održivom razvoju, ISO se fokusira na rodna pitanja i rodnu ravnopravnost kroz organizacioni rodni akcioni plan od 2019. godine. Ovaj plan naglašava ISO posvećenost unapređenju inkluzivnosti i rodne ravnopravnosti u standardizaciji i usklađuje se s petim Ciljem održivog razvoja Ujedinjenih naroda za postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojčica (SDG5).

Zašto je rodna ravnopravnost važna u standardizaciji?

Rodna ravnopravnost nije samo moralni imperativ. Ona je od suštinskog značaja za stvaranje robusnih, efektivnih i relevantnih standarda. Različite perspektive dovode do inovativnijih rješenja, a kada su podjednako zastupljeni i muškarci i žene, veća je vjerovatnoća da će standardi koje ISO razvija zadovoljiti potrebe svih korisnika. Rodno izbalansirano učešće poboljšava kvalitet i primjenljivost ISO standarda, podstičući napredak i inovacije u svim industrijama. Prihvatajući rodnu ravnopravnost, članovi ISO-a ne samo da podržavaju pravednije društvo, već i doprinose napretku tehnologije, održivosti okoliša i globalnom ekonomskom rastu.

ISO publikacija o rodno odgovornim standardima

Unapređenje rodne ravnopravnosti: praktični koraci ISO-a

Posvećenost ISO-a rodnoj ravnopravnosti ogleda se u konkretnim akcijama:

Prikupljanje i analiziranje rodnih podataka i zastupljenosti u okviru ISO sistema s ciljem praćenja napretka ka rodno izbalansiranoj zastupljenosti i učešću u ISO sistemu.

Težnja ka uravnoteženoj zastupljenosti i eliminisanju prepreka za učešće žena u tehničkom radu.

Osiguranje da standardi koje razvijaju i revidiraju budu rodno odgovorni, uključujući razvoj materijala za učenje i obuku.

U ISO Centralnom sekretarijatu (ISO/CS) se promoviše raznolika i inkluzivna kultura kako bi se podstakla rodna ravnopravnost unutar ISO sistema.

ISO radi na poboljšanju razumijevanja za  članove ISO-a o rodnim pitanjima i gradi njihove kapacitete da bolje doprinesu rodnoj ravnopravnosti i SDG5.“

Preuzmite ISO Rodni akcioni plan

Preuzmite ISO-ov GAP 2022-2025 (en)

Preuzmite ISO-ov GAP 2019-2021 (en)