IEC urednički tim

Preuzeto i prevedeno sa linka

Nakon održanog COP28, predsjedništvo COP28 imenovalo je Međunarodnu agenciju za obnovljivu energiju (IRENA) kao nadležnu agenciju za praćenje i izvještavanje o ispunjenju obaveza za utrostručenje kapaciteta obnovljive energije na globalnom nivou i udvostručenje prosječne godišnje stope poboljšanja energetske efikasnosti do 2030. godine, što je dogovoreno između 200 zemalja.

Ovaj izvještaj predstavlja prvo izdanje ove serije i ove godine okuplja IRENU, Konsenzus/predsjedništvo Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) vezanu za organizaciju COP28, odnosno Konferencije UN-a o klimatskim promjenama, predsjedništvo COP29, GRA, Saveznu vladu Brazila i Ministarstvo energetike Azerbejdžana.

U Izvještaju se izdaje ozbiljno upozorenje jer je dokazano da je svijet, prema gotovo svim mjerilima – osim rasta kapaciteta solarnih PV postrojenja – dodatno zaostao u odnosu na potrebne smjernice za povećanje kapaciteta obnovljive energije i poboljšanje energetske efikasnosti potrebne za ostvarenje ciljeva UAE konsenzusa.

Prema izvještaju, trenutni nacionalni planovi i ciljevi osigurat će samo polovinu potrebnog rasta kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine, sa 7,4 teravata (TW), što će rezultirati manjkom od 34% (3,8 TW) do 2030. godine. (Jedan TW je jednak 1000 gigavata (GW)).

Izvještaj također navodi da je postignut mali ali značajan napredak u poboljšanju energetske intenzivnosti, koja ostaje na nivou od oko 2% iz 2022. godine, dok je potrebna godišnja stopa poboljšanja od najmanje 4% do 2030. godine kako bi se ispunio zacrtani cilj.

Prema podacima IRENA-e, u 2023. godini 84% ulaganja u kapacitete obnovljive energije bilo je usmjereno na Kinu, EU i SAD; Brazil i Indija imali su nešto više od 6%, dok su ulaganja u Africi pala za 47% tokom perioda 2022–2023.

Preporuke za postizanje ciljeva

Izvještaj daje niz preporuka za ispravljanje kursa zemalja koje su uključene u ovaj proces, među kojima su:

• Politike i propise je potrebno pojačati kako bi se prevazišle prepreke i nedostaci, uključujući fiskalne politike i podsticaje za obnovljive izvore energije i mjere energetske efikasnosti.
• Treba uložiti napore usmjerene u širenje i modernizaciju mreža i povećanje kapaciteta za skladištenje energije.
• Konsultacije i saradnju sa više zainteresovanih strana treba maksimalno povećati unutar samih država, kao i između njih. Države bi mogle podržati međusobnu razmjenu iskustava kako bi se unaprijedila međunarodna saradnja. Posebno bi razvijene zemlje trebale što brže povećati i unaprijediti finansijsku i tehničku podršku tržištima i ekonomijama u razvoju (EMDE) kako bi podržale dugoročno planiranje i implementaciju energetske tranzicije.

Iako standardizacija nije direktno spomenuta, preporuke iz ovog izvještaja nagovještavaju ulogu koju standardi mogu imati u podsticanju globalne saradnje, posebno u modernizaciji mreža i smanjenju prepreka i nedostataka.

IEC standardi i sistemi za ocjenjivanje usaglašenosti

Nekoliko tehničkih komiteta IEC-a razvija međunarodne standarde za sisteme obnovljive energije, omogućavajući malim i velikim sistemima za obnovljivu energiju da rade na siguran i efikasan način, bilo na mreži ili van nje.

Pored IEC-ovog tehničkog komiteta TC 4: Hidraulične turbine, tu su i:

• IEC TC 5: Parne turbine
• IEC TC 82: Sistemi solarne fotonaponske energije
• IEC TC 88: Sistemi za proizvodnju energije iz vjetra
• IEC TC 114: Morska energija – konvertori valova, plime i drugih vodenih struja
• IEC TC 117: Solarne termalne elektrane

Certifikacija opreme i postrojenja za obnovljivu energiju je usluga koju u okviru IEC-a pruža IECRE, IEC-ov sistem za certifikaciju prema standardima za opremu koja se koristi u aplikacijama obnovljive energije.